U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu kako bi nove carine SAD-a na proizvode od čelika i aluminija mogle imate destabilizirajući utjecati na gospodarstvo Europske unije, ali ne očekuju da će imati veći izravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.

Pritom navode kako su u 2024. proizvodi od čelika i aluminija činili 1,5 posto hrvatskog izvoza u SAD. Izvjestan je međutim, kažu u HGK, posredan utjecaj kada se carine reflektiraju na narudžbe najsnažnijih hrvatskih partnera, kao što su Njemačka, Italija i Austrija.

“Glavni je izazov za europsku industriju čelika kako nadomjestiti očekivani pad izvoza u SAD. Naime, američko je tržište važno za europske proizvođače čelika, a izgubljene količine izvoza teško je preusmjeriti na ostala izvozna tržišta.

Očekujemo da će najveću korist od ovog trgovinskog rata imati Kina, kojoj će biti još lakše izvoziti u EU”, poručio je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja. EU se, navode iz HGK, odlučila na protumjere radi zaštite europskog gospodarstva, što povlači za sobom porast cijena proizvoda koji su predmet carina, kao i pad volumena robne razmjene.

Šaravanja smatra da je uvođenje carina očekivan potez nove administracije, no isto tako nedvojbeno štetan za gospodarstva na obje strane Atlantika. EU nije imao alternativu uvođenju protumjera, nedostatak reakcije bio bi protumačen kao slabost, smatra glavni ekonomist HGK.

“Uvođenje ovih i potencijalno novih carina je tim nepovoljnije kada uzmemo u obzir da je SAD jedan od vodećih hrvatskih trgovačkih partnera. Važnost tržišta SAD-a za hrvatsku industriju je porasla u 2024. kada se SAD popeo za jednu poziciju te zauzeo osmo mjesto na listi najznačajnijih hrvatskih izvoznih tržišta”, istaknuo je Šaravanja.

Iz HGK navode da Hrvatska u Sjedinjene Države najviše izvozi lijekove, imunološke proizvode, transformatore, oružje, i druge proizvode visoke dodane vrijednosti, a ne sirovinu ili polugotove proizvode kao što je to slučaj s nekim drugim zemljama. Pored izvoza roba, samo prošle godine prihodi od izvoza usluga iz Hrvatske u SAD iznosili su gotovo 700 milijuna eura.

Najviše usluga izvezeno je iz sektora turizma, IT industrije te usluge savjetovanja. Treba napomenuti i da je državni tajnik Ministarstva financija Stipe Župan u srijedu u Saboru kazao da je ministarstvo već pokrenulo analize potencijalnih direktnih i indirektnih učinaka novih carina.

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost