Inflacija u Hrvatskoj je 4,9 posto, dvostruko veća nego u eurozoni, no banke zbog toga nisu neopravdano zaradile, tvrdi Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, članica programskog odbora Investments Foruma.

Dok se čeka rasplet sastavljanja nove Vlade i obrisi onoga što čeka Hrvatsku u narednom mandatu, konferencija će 23. travnja u Zagrebu u Hotelu Esplanade okupiti stručnjake iz različitih područja kako bi razmijenili znanja i iskustava o najnovijim trendovima u gospodarstvu, a posjetiteljima ponudili priliku da saznaju više o trenutnim i budućim investicijskim prilikama, rizicima i inovacijama u različitim sektorima.

“U Hrvatskoj smo bilježili jedan od najblažih rasta kamatnih stopa za kredite stanovništva i poduzeća u razdoblju najsnažnijeg podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke u povijesti europodručja. To je bilo posebno izraženo u segmentu stambenih kredita, gdje je samo oko četvrtine povećanja kamatnih stopa ESB-a rezultiralo rastom kamatnih stopa na kredite.

Tako su banke doprinijele smanjenju financijskog pritiska na građane, osiguravajući da rast kamatnih stopa minimalno utječe na anuitete. Osvrnemo li se na dobit banaka, možemo konstatirati da rast njihove dobiti nije generiran zbog povećanih kamatnih prihoda od naših građana”, rekla je Perko.

Dodala je da su se kamatni rashodi povećali više od prihoda po osnovi kredita stanovništvu. Povećanje dobiti utemeljeno je prije svega povećanim kamatnim prihodima od središnje banke i sektora poduzeća. U tome Hrvatska nije drugačija u odnosu na druge države jer povećane kamatne stope ESB-a osiguravaju svim bankama diljem europodručja s viškovima likvidnosti veće kamatne prihode”, objasnila je.

Zanimanje građana za novim izdanjima narodnih obveznica koje bi uzrokovale značajniji odljev štednje, banke ne vide kao prijetnju, kazala je direktorica HUB-a. “Smatramo da se tako građane aktivno uključuje na financijska tržišta čime se samo tržište ojačava, a istovremeno se doprinosi i razini financijske pismenosti.

Jasno je da se u određenoj mjeri osjetio odljev depozita, ali na razini sektora banke su visoko likvidne i ukupni depoziti su u kontinuiranom rastu. Konkurencija na tržištu je uvijek dobra za klijente, a to se moglo i primijetiti u činjenici da su banke tijekom prošle godine značajnije podizale kamatne stope za oročene depozite”, zaključila je. Najveći ekonomski izazovi koji čekaju novu Vladu bit će održati Hrvatsku atraktivnom za ulagače kako bi osigurala gospodarski rast i povećati životni standard, poručuje Perko.

Hrvatska je u proteklih nekoliko godina imala niz kvalitetnih ekonomskih politika koje su doprinijele ulasku u europodručje i šengenski prostor. To je utjecalo na poboljšanje investicijskog kreditnog rejtinga i sada smo na korak do prelaska u najvišu razinu investicijskog rejtinga. Osim toga, živimo u razdoblju u kojem postoji niz makroekonomskih i globalno političkih neizvjesnosti zbog čega je važno kvalitetno upravljati javnim dugom, stimulirati gospodarski rast, nastaviti borbu protiv inflacije i održavati fiskalnu stabilnost”, izjavila je.

HUB nije siguran u pad referentnih kamatnih stopa već u lipnju. “Očekivanja su u proteklom razdoblju išla u smjeru prvog smanjenja stopa u lipnju. Međutim, iz ESB-a jasno su najavili da će odluke ovisiti o setu podataka u trenutku odlučivanja. Iz tog razloga ne možemo sa sigurnošću reći kada će doći do prvog smanjenja stopa jer postoji još niz nepredvidivih faktora”, rekla je.

Ipak, “sada kada se nazire mogući početak ciklusa smanjenja, postavlja se pitanje hoće li spori prijenos značiti da će kamatne stope u Hrvatskoj ostati inertne čak i kada ESB počne smanjivati svoje stope. Na ovogodišnjoj konferenciji Investments Forum predstavit ćemo našu najnoviju HUB Analizu u kojoj ćemo dati odgovor na ova, ali i mnoga druga pitanja”, najavljuje Perko.

Zaposlenost raste, ali…
Iz perspektive poslodavaca, novi sastav Banskih dvora trebao bi smanjiti porezni klin na srednje i više plaće te srednjoročno izjednačiti porezni tretman prihoda od rada i rente, poručuje glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić dodajući da je u deset godina stopa zaposlenosti dosegnula 70,7 posto, no i dalje smo na začelju EU.

Iz perspektive poslodavaca, novi sastav Banskih dvora trebao bi smanjiti porezni klin na srednje i više plaće te srednjoročno izjednačiti porezni tretman prihoda od rada i rente/S. Strukić/PIXSELL

“Čak 12 zemalja EU ima niži porezni klin u odnosu na Hrvatsku gdje je on na razini od 42,5 posto za isplatu plaće od 1500 eura neto, ujedno među najskupljim strukturno sličnim ekonomijama u CEE regiji. Ukupni trošak koji poslodavac snosi za isplatu plaće od oko 2600 eura neto, koju primjerice primaju inženjeri, IT stručnjaci, liječnici i znanstvenici iznosi čak 4680 eura”, objasnio je Stojić upozoravajući da ne smijemo njegovati kulturu rente već u fokus staviti rad kao najveću vrijednost.

Navodi da je efektivna stopa kojom se oporezuje prihod od najma turistima (1-10 posto) oko deset puta manja od efektivne stope na rad. Pritom su ulaganja u nekretnine za kratkoročni najam postale svojevrsna porezna oaza.

“Negativni utjecaji rentijerstva manifestiraju se kroz smanjenje ambicija u pogledu (kontinuiranog) obrazovanja, ravnomjerni razvoj ekonomije, tržište rada te iseljavanje talenata. Napuhuju se cijene nekretnina pa mladi ljudi ne mogu riješiti stambeno pitanje, a energetska, prometna i ostala komunalna infrastruktura je preopterećena”, kazao je.

Širenje porezne baze
Jedan od većih izazova koji čeka nove kreatore ekonomske politike jest smanjenje radne populacije za više od 100 tisuća do kraja mandata iduće vlade kao i preokretanje negativnog trenda kretanja udjela privatnih investicija u BDP-u koji bilježimo još od 2018. “Privremeni zamašnjak agregatne potražnje će proći po povlačenju ‘investicijske plime’ podržane rekordnim priljevima iz EU fondova od 2025. nadalje, a osobito od 2027.”, podcrtava.

Stojić naglašava da dizajneri ekonomskih politika moraju ‘baciti sve karte’ na jačanje konkurentnosti privatnih tvrtki izvan financijskog sektora. Treba nastaviti smanjenje ukupnog poreznog opterećenja i ukidanje i/ili smanjenje parafiskalnih nameta uz supstituciju poreza na srednje i više plaće porezima na rentu, širenje porezne baze te pojednostavljenje poreznog sustava.

Dodaje da bi daljnje otvaranje domaćeg tržišta električne energije uz razvoj konkurencije potaknuo ulaganja u inovacije na tom tržištu, umnožio projekte obnovljive energije, omogućio niže cijene energenata te pouzdaniju i dostupniju opskrbu”, zaključio je Stojić.