Zbog dugotrajne suše i povećane potrošnje razina vode na crpilištu zadarskog Vodovoda znatno je pala, a neka mjesta u zaleđu ostala su bez vode. Vodovod je zato uveo mjere štednje kako bi osigurao pitku vodu za kućanstva i nužne službe te pozvao građane, OPG-ove, tvrtke, ustanove i sportska društva da smanje zalijevanje, izbjegavaju pranje vozila i plovila, rjeđe pune bazene te da ograniče korištenje tuševa i slavina na plažama. Iz tvrtke Vodovod Zadar ističu da je, unatoč važnosti gradskog zelenila za okoliš i turizam, prioritet očuvanje stabilnosti sustava.

“Mjere štednje ostaju na snazi do daljnjega, a korisnici vodnih usluga o eventualnim promjenama bit će bez odgode obaviješteni”, poručuju. Mogu li se problemi zadarskog Vodovoda većinski pripisati europskom toplinskom valu koji obara vodostaje ili je riječ o lokalnoj kombinaciji sezonskog turističkog pritiska, dotrajale infrastrukture i ilegalnih priključaka?

Plod nemara

Odgovor na to pitanje djelomično nudi potrošačka platforma “Halo, inspektore”, koja upozorava da mještani Podgradine, Posedarja i okolnih sela u Ravnim kotarima nemaju vode za kućanstva i stoku, dok se stotine turističkih bazena u zaleđu i dalje pune iz mreže. Ističu da lokalni sustav trpi kolaps unatoč tome što ova sezona bilježi slabije turističke rezultate, što po njima upućuje na to da krivac nije prevelik broj gostiju, već dugogodišnje zanemarivanje infrastrukture i gubici vode kroz dotrajalu mrežu.

“Pregledom platformi poput Airbnba za područje Podgradine i Posedarja vidljivo je da je u zaleđu izgrađen golem broj luksuznih objekata s privatnim bazenima koji pojedinačno primaju između 30 i 60 tisuća litara vode. Ta se voda konstantno filtrira i nadopunjava, dok lokalno stanovništvo nema vode ni za osnovnu higijenu”, poručuju iz platforme, dodajući da izdavanje dozvola za takve objekte godinama nije bilo usklađeno s realnim kapacitetima vodovodne mreže. Uime potrošača traže hitnu reakciju Vodovoda Zadar, Općine Posedarje i resornih ministarstava, kao i slanje autocisterni s pitkom vodom za pogođena obiteljska gospodarstva i stočare.

S druge strane, direktor zadarskog Vodovoda Tomislav Martek tvrdi da su glavni krivac za probleme kradljivci vode. “Izračun gubitaka vode nije točan jer mi radimo koliko zahvatimo vode, koliko prodamo. Ta razlika, ako ćemo gledati tako gubitke, to je onda oko 64-65 posto, ovisi o godini i kako računate. S time da u tim gubicima više od 50 posto otpada na krađe”, pojasnio je za Novi radio Zadar.

Prema njegovim riječima, oni koji se ilegalno priključuju na vodoopskrbnu mrežu ne shvaćaju kakvu štetu time nanose sustavu. “Ti koji kradu vodu ne ‘kuže’ da oni ruše hidrauliku sustava, da ruše tlakove. Ako nemate tlaka za dovesti vodu od Zrmanje do Zadra, nema vode. A oni otvore hidrante u Ravnim kotarima, ljeti se to otvara”, kaže Martek.

Dodaje da situacija zvuči nevjerojatno čak i kolegama iz drugih dijelova Hrvatske, no razlika u tlaku to potvrđuje. “Ovo ljeto, kada je kiša pala tri dana, na glavnoj vodospremi Pudarica imali smo tlak od sedam bara. Kad ne pada kiša, tlak nam nije preko dva bara. S dva bara ne možemo dovesti vodu do Zadra”, poručio je direktor zadarskog Vodovoda.

Pretjerana apartmanizacija

Slične probleme opaža Jurica Gašpar, novinar i urednik portala Morski.hr, koji upozorava na apartmanizaciju zadarskog kraja: dok Županija zimi broji oko 160 tisuća stanovnika, ljeti ta brojka naraste na gotovo pola milijuna, uključujući i neprijavljene goste, poput slučajeva otkrivenih inspekcijom na Viru.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Gašpar se pita zašto ilegalni potrošači, koji prema riječima direktora Vodovoda uzrokuju značajne gubitke, dosad nisu sankcionirani. Problem se, dodaje, ne zaustavlja na vodoopskrbi, već seže i do odvodnje: zbog prekomjerne betonizacije voda kod jačih kiša nema kamo otjecati, pa Zadar sve češće poplavljuje. Istodobno, građani koji uredno plaćaju račune žale se, prenosi Gašpar, na neopravdano visoke iznose za vodu unatoč malom broju članova kućanstva.

Zbog toga su od Vodovoda zatražili zamjenu postojećih, odnosno ugradnju digitalnih vodomjera, a komunikaciju s tvrtkom općenito su ocijenili lošom i neadekvatnom. Vodovod smo upitali kako planira spriječiti krađe na štetu urednih platiša, no odgovor do objave članka nismo dobili. OdgovorI na dodatna pitanja o razmjerima i uzrocima problema dostavljeni su nam naknadno.

Izolirani slučaj

Iz tvrtke poručuju da se radi o izoliranom slučaju ove sezone, posljedici dugotrajnog izostanka oborina, visokih temperatura i povećane potrošnje tijekom vrhunca turističke sezone. Iako svaka sezona predstavlja izazov za sustav, ove su godine, ističu, zabilježene “najniže razine vode u bunarima u posljednjih nekoliko godina”. Podsjećaju da situacija nije specifična samo za zadarski Vodovod, jer, “posljednjih dana i drugi vodovodni isporučitelji u Hrvatskoj upozoravaju na posljedice dugotrajnog sušnog razdoblja, visokih temperatura i povećane potrošnje vode tijekom turističke sezone”.

U proteklih pet godina, iz Vodovoda Zadar građanima nije upućen apel za štednju vode ovog razmjera. “Povremeno su se tijekom vrhunca turističke sezone događali padovi tlaka u pojedinim hidraulički nepovoljnijim dijelovima sustava, ponajprije u višim zonama, no radilo se o lokalnim i kratkotrajnim situacijama koje nisu zahtijevale upućivanje apela široj javnosti”, poručuju iz Vodovoda.

U trenutku upućivanja apela javnosti razine vode na crpilištu bile su osjetno niže od višegodišnjeg prosjeka za ovo doba godine. Otad se, prema navodima Vodovoda, stanje stabiliziralo, a razine vode na izvorištima kontinuirano se prate.

Konkretan postotak smanjenja potrošnje od građana ne traže. “Cilj apela nije propisivanje određenog smanjenja, već poticanje svih korisnika na odgovorno i racionalno korištenje vode, osobito izbjegavanjem nepotrebne potrošnje poput zalijevanja travnjaka i vrtova, pranja vozila ili punjenja bazena”, ističu, dodajući da se time doprinosi stabilnosti sustava, posebno za korisnike na hidraulički nepovoljnijim dijelovima mreže.

Na pitanje poduzimaju li konkretne mjere protiv kradljivaca vode, koje direktor Martek navodi kao jedan od glavnih uzroka gubitaka, iz Vodovoda odgovaraju da kontinuirano provode nadzor nad vodoopskrbnim sustavom te poduzimaju mjere radi otkrivanja i sprječavanja neovlaštenog korištenja vode. “Po svim zaprimljenim prijavama i saznanjima provode se provjere, a kada postoje indicije o mogućim nepravilnostima provode se i opsežnije kontrole na terenu. U svim slučajevima u kojima se utvrde nezakoniti priključci ili druge nepravilnosti postupa se sukladno zakonskim propisima te se protiv odgovornih osoba pokreću odgovarajući postupci”, dodaju, uz napomenu da uspješno sankcioniranje takvih slučajeva zahtijeva, kako kažu, “suradnju građana, Vodovoda i nadležnih institucija koje provode daljnje postupke i odlučuju o sankcijama”.

Investicijski ciklus vrijedan 320 milijuna eura

Vezano uz dugoročno rješenje problema, iz Vodovoda tvrde da kontinuirano ulažu u razvoj i modernizaciju sustava, s obzirom na to da, kako ističu, “klimatske promjene, sve duža sušna razdoblja i rast potrošnje tijekom turističke sezone zahtijevaju sustavna ulaganja u povećanje otpornosti sustava i smanjenje gubitaka vode”.

Trenutačno provode jedan od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti društva, ukupne vrijednosti veće od 320 milijuna eura, od čega se više od 280 milijuna eura odnosi na razvoj infrastrukture u zaleđu, dok je oko 40 milijuna eura namijenjeno projektima na obalnom području Zadarske županije.

Ključni dio ciklusa predstavlja strateški projekt “Razvoj sustava vodoopskrbe na uslužnom području Vodovoda d.o.o. Zadar”, trenutačno u fazi pripreme projektno-tehničke dokumentacije. U prvoj fazi realizirat će se otočni dio projekta, za koji je najveći dio dokumentacije već dovršen. Projekt uključuje izgradnju uređaja za kondicioniranje vode na glavnom crpilištu Dolac, čime će se, objašnjavaju, “dodatno povećati otpornost sustava u razdobljima zamućenja i drugih izvanrednih okolnosti”, a istodobno se razvija i nova vodoopskrbna infrastruktura za zadarske otoke kroz izgradnju crpnih stanica, vodosprema, podmorskih cjevovoda te sustava desalinizacije na otocima koji nisu povezani s regionalnim sustavom.

Dugoročno se planira i izgradnja novog transportnog cjevovoda od rijeke Zrmanje do Zadra. “Postojeći transportni cjevovod izgrađen je 1982. godine, a već je prilikom njegova projektiranja bilo predviđeno da će, zbog budućeg razvoja i rasta potreba za vodom, u perspektivi biti potrebno izgraditi još jedan cjevovod istog kapaciteta”, ističu iz Vodovoda Zadar.