Neka Zoltan Aldott radi svoj posao, poručio je jučer predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol komentirajući izjavu čelnika Ine o rezultatima nadzora Hanfe. “Neka briga svoje brige. Na njemu je da izvrši mjere koje smo izrekli, a onda neka se javi”, oštar je Samodol. Zoltan Aldott je, naime, u komentaru Hanfinog poteza rekao da treba uzeti za ozbiljno ono što regulator kaže, ali da Hanfa ima dvostruka mjerila kad je o Ini riječ. Također je zapitao zašto pod nadzorom Hanfe nisu kompanije koje dobavljačima duguju golem novac. Aldott je izravno spomenuo HT i Zagrebačku banku, pitajući hoće li i one doći na red.

Hanfa je, objašnjava Samodol, stupanjem na snagu Zakona o tržištu kapitala dobila pravo nadziranja i izdavatelja, odnosno kompanija koje su izlistale dionice na tržištu kapitala. Do stupanja na snagu tog zakona 1.1.2009. godine, Hanfa to nije mogla raditi. Na pitanje vjeruje li u to da će pravosudna tijela na kraju potvrditi kazneno djelo manipuliranja povlaštenim informacijama, Samodol je optimističan. “Ne želim prejudicirati rad i odluke pravosudnih tijela, no da ne vjerujemo u postojanje kaznenog djela, ne bismo podnosili prijave”, ističe Samodol. Upozorava da Aldott zadire u nadležnost rada državne agencije, što ne smije raditi.

Hanfa je, naime, nadzorom u Ini zaključila da se na relaciji Ina-Mol razmjenjuju povlaštene informacije, što je protuzakonito. U Hanfinom rješenju stoji kako Ina u svojim internim pravilnicima i aktima nije regulirala razmjenu informacija i, što je najvažnije, prilikom te razmjene s mađarskom kompanijom nije te informacije podijelila s investicijskom zajednicom. Zbog toga je Hanfa podnijela kaznene prijave zbog manipulacije povlaštenim informacijama.

Iako Hanfa nije iznosila detalje, već je ranije Jutarnji list objavio da je utvrđeno kako je je Mol imao povlaštene informacije vezane uz poslovanje Ine, ali ih nije proslijedio drugima na tržištu, čime je prekršen Zakon o tržištu kapitala jer su time druge dioničare stavili u nepovoljniji položaj. Iako Zsolt Hernadi, predsjednik Uprave Mola, nije na listi osoba koje imaju uvid u poslovne tajne Ine, u praksi je to izgledalo potpuno suprotno – upravo su Hernadi i njegovi direktori u Molu na stol dobivali sve povjerljive dokumente iz Ine. Mol je tako na temelju povlaštenih informacija dva puta Ini nudio otkup posla u Siriji (koji Ini mjesečno donosi između 50 i 60 milijuna dolara prihoda). Ulaganja u taj projekt trebala bi se isplatiti već iduće godine, a Ina smije crpiti naftu do 2020. godine.

Kao primjer obmane dioničara Hanfa navodi da je u Rafineriju Sisak uloženo tek 306,7 milijuna kuna, odnosno sedam puta manje nego u Rafineriju Rijeka (2,38 milijardi) iako se Ina obvezala da će ih obje jednako obnoviti. Također je utvrđeno i da Odbor izvršnih direktora nije u skladu s hrvatskim zakonima niti s internim aktima Ine jer upravlja kompanijom uz odobrenje Mola iako je formalno osnovan samo kao savjetodavno tijelo Uprave Ine.

Vjerojatno je upravo zbog toga Mol najavio da će Uprava Ine na svojoj sjednici u Umagu napraviti “fino dorađivanje” upravljačkog modela u Ini, te izmijeniti neke dokumente poput LODO-a (Lista odgovornosti pri donošenju odluka) na temelju kojeg Inini menadžeri moraju razmjenjivati informacije s Molovim menadžerima. U Ini ni u ponedjeljak nisu htjeli komentirati Hanfin potez, uz objašnjenje da su nalaz primili i da ga proučavaju. Nisu htjeli reći ni je li i što Uprava promijenila na svojoj sjednici održanoj u petak u Umagu.

Što je Hanfa našla u Dalekovodu?

Pored nadzora u Ini, Hanfa je već mjesecima u nadzoru Dalekovoda. To nam je u telefonskom razgovoru potvrdio Ante Samodol. Međutim, nije htio govoriti koji je razlog tog nadzora, niti koje mjere je Hanfa poduzela. “Naši ljudi mjesecima su u Dalekovodu. Ovih dana trebalo bi biti objavljeno rješenje sa konkretnim mjerama. Javnost bi idućega tjedna trebala biti obaviještena o rezultatima tog nadzora”, kaže Samodol.