Hrvatska se sa 68 posto udjela javnog duga u BDP-u nalazi na 14. mjestu među 28 članica Europske unije, pokazuje posljednje izvješće Eurostata.

Hrvatski javni dug je u apsolutnom iznosu u prvom kvartalu ove godine dostigao 221,8 milijardi kuna, što je za 21 milijardu kuna više nego u istom razoblju prošle godine. Hrvatska je, međutim, na visokom četvrtom mjestu u EU po stopi rasta javnog duga od 9,9 posto u godinu dana. Upravo taj snažni rast, unatoč tome što je Hrvatska prema udjelu javnog duga u BDP-u još uvijek daleko ispod prosjeka EU od 88 posto BDP-a, izaziva brige među ekonomistima. Hrvatska narodna banka u svojem izvještaju Financijska stabilnost navodi da brzorastući javni dug pritišće financijsku stabilnost te da je stopa rasta jedna od najvećih među usporedivim zemljama. "Tome je uveliko pridonijelo provedeno preuzimanje dugova brodogradilišta i drugih javnih poduzeća te plaćanje dugova zdravstvenih ustanova tijekom 2012. i 2013. godine", navode u HNB-u. Veliki prosječni godišnji rast javnog duga potaknuo je povećanje rashoda za kamate koji će samo u ovoj godini nadmašiti 10 milijardi kuna, upozoravaju u centralnoj banci.

"Hrvatska se među tranzicijskim zemljama ističe po stopi rasta javnog duga. Stopa rasta postaje neizdrživa", kaže makroekonomski analitičar Societe General Splitske banke Zdeslav Šantić. Osim toga, nastavlja Šantić, starije članice EU mogu sebi dozvoliti i veće stope javnog duga, poput, primjerice Francuske kojoj je javni dug veći od 96 posto BDP-a. Razog njihovom lakšem i jeftinijem pristupu dužničkom tržištu nalazi se u konsolidiranijim javnim financijama, snažnijem gospodarstvu i većoj razini štednje unutar granica svojih država. HNB-ova projekcija rasta javnog duga pokazuje kako će ipak doći do znatnog usporavanja zahvaljujući prije svega smanjenju manjka u sklopu procedure prekomjernog deficita pa bi javni dug u 2014. godini mogao porasti 1,4 posto, a u 2015. godini tek 0,2 posto u udjelu u BDP-u. Smanjivanje tog udjela ponajprije će ovisiti o izlasku ekonomije iz recesije te provođenju strukturnih reformi usmjerenih na smanjenje udjela rashoda opće države u BDP-u", navode u HNB-u.

Prema šok scenariju koji uključuje deprecijaciju od 10 posto i pad BDP-a od 2,5 posto u 2014. godini, javni dug bi 2015. godine mogao dosegnuti i 77,8 posto BDP-a. Razina duga od 68 posto sigurno će se do kraja godine povećati i ako se država više ne zaduži niti kune. Razlog povećanja nalazi se u promjeni statističke metodologije pa u HNB-u upozoravaju da se razina javnog duga do kraja ove godine treba prilagoditi statističkom standardu ESA 2010 po kojemu će se javnom dugu morati uključiti jamstva i javni dug javnih poduzeća, među kojima su i prilično zadužene kompanije za upravljanje autocestama. To bi moglo javni dug statistički potjerati iznad 70 posto BDP-a. Hrvatska je zbog brzog rasta javnog duga sve dalje od ispunjavanja kriterija iz Maastrichta kojima treba udovoljiti ako u skoroj budućnosti želi uvesti euro kao valutu. Ti kriteriji propisuju da dug države ne smije prijeći 60 posto BDP-a, a deficit tri posto BDP-a. Hrvatski deficit iznosi 4,9 posto.
 

"Naš javni dug dugo se vremena neće spustiti na razinu od 60 posto", predviđa Šantić, koji kaže da će dugi niz godina izvan eurozone predstavljati dodatni valutni rizik za Hrvatsku. Hrvatska u brzorastućem trendu povećanja javnog duga nije nikakva iznimka u EU. U odnosu na prvo tromjesečje 2013. godine, povećanje javnog duga u odnosu na BDP zabilježeno je u 16 zemalja, a njegovo smanjenje u 10 zemalja. Najveći godišnji rast javnog duga od 25 postotnih poena u udjelu BDP-a zabilježio je Cipar koji sanaciju svojeg bankarskog sustava očito skupo plaća.

Njegov dug je u prvom tromjesečju ove godine prešao 112 posto BDP-a. Slijedi ga susjedna Slovenija s rastom od 23,9 posto pa njezin javni dug sada 78,7 posto BDP-a. Grčka je također značajno povećala svoj javni dug koji sada iznosi 174,1 posto BDP-a. S druge strane, ima i zemalja koje su smanjivale svoj javni dug, među kojima prednjači Poljska koji je u godinu dana svoj javni dug smanjila 7,7 posto u udjelu BDP-a, a slijedi je Njemačka sa smanjenjem od 3,2 posto. Najviše razine javnog duga krajem prvog tromjesečja u EU je zabilježila Grčka, a slijede Italija sa 135,6 posto i Portugal sa 132,9 posto. S druge strane, najniže razine duga zabilježene su u Estoniji s tek 10 posto BDP-a, Bugarskoj 20,3 posto i Luksemburgu 22,8 posto.

I dok Cipar skupo plaća financijski kolaps, posljednje izvješće HNB-a koji je testirao hrvatske banke u nekoliko scenarija za razdoblje od 2014. do 2015. godine pokazuje da su amortizeri banaka u Hrvatskoj stvoreni u prethodnom razdoblju i nadalje dostatni na agregatnoj razini i u slučaju pojave malo vjerojatnih, ali mogućih, nepovoljnih makroekonomskih šokova. Ispitivanje otpornosti banaka provedeno je u dva scenarija – vjerojatnom i umjerenom, te malo vjerojatnom šok scenariju. Prema temeljnom scenariju, udio loših kredita mogao bi se s a 16,1 posto, na kraju ove godine popeti na 18 posto, a 2015. na 20,5 posto. 

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti