Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Ne pomaže ‘bacanje novca iz helikoptera’, već reforme

Autor: Ana Blašković
10. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Guverner tvrdi da je HNB od 2008. u sustav ubacio 46 milijardi kuna, no da je taj novac tek u manjem dijelu došao do realnog sektora

U prvom obraćanju nakon što je vlast preuzela Vlada Zorana Milanovića, guverner HNB-a Željko Rohatinski javno je iznio osjetno pesimističnije prognoze domaće ekonomije od onih iz Banskih dvora. U prvom tromjesečju 2012. u Hrvatskoj je palo sve što je moglo pasti: industrijska proizvodnja, građevina i izvoz, tvrdi guverner Željko Rohatinski, a ni njegova očekivanja za ostatak godine nisu bitno bolja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Iako predviđanja nisu blistava s aspekta socijalnih očekivanja i političkih obećanja, ona nisu ni tragična ako konačno iskoristimo ovu godinu i stvorimo uvjete da u 2013. ekonomija ponovno raste”, poručio je guverner u Opatiji na 15. konferenciji “Tržišta novca”. Prema Rohatinskom, domaća potrošnja past će za 0,8 posto, izvoz za 1,2 posto, a krediti banaka za 5 posto. Dok Vlada očekuje uzlet investicija, guverner ipak očekuje njihovu stagnaciju, jednako kao i stagnaciju uvoza. Tako bi deficit platne bilance trebao porasti sa 1 na 2 posto BDP-a i dosegnuti razinu od 900 milijuna eura. Osvrćući se na ulogu središnje banke u krizi i najnovije mjere kojima će se bankama osloboditi 4,1 milijarda kuna te još 110 milijuna eura, guverner je naglasio da je HNB od 2008. u sustav ubacio 46 milijardi kuna, no taj je novac tek u manjem dijelu došao do realnog sektora. “U jačanju kreditiranja ne pomaže ‘bacanje novca iz helikoptera’ ili revolucionarne ideje da HNB izravno kreditira proizvodne programe, već jedino dugo tražene reforme i strukturne promjene načina kako funkcionira ukupna ekonomija”, rekao je guverner Rohatinski istaknuvši da je Vlada toga svjesna, a i oni “ekonomisti koji ne robuju klišejima iz nekih drugih vremena”. Odgovor je to na višegodišnje kritike i nedavni intervju bivšeg dekana zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Ivana Lovrinovića Novom listu, koji smatra da je u Hrvatskoj ekspanzivna monetarna politika tabu tema.

U prvom obraćanju nakon što je vlast preuzela Vlada Zorana Milanovića, guverner HNB-a Željko Rohatinski javno je iznio osjetno pesimističnije prognoze domaće ekonomije od onih iz Banskih dvora. U prvom tromjesečju 2012. u Hrvatskoj je palo sve što je moglo pasti: industrijska proizvodnja, građevina i izvoz, tvrdi guverner Željko Rohatinski, a ni njegova očekivanja za ostatak godine nisu bitno bolja.

“Iako predviđanja nisu blistava s aspekta socijalnih očekivanja i političkih obećanja, ona nisu ni tragična ako konačno iskoristimo ovu godinu i stvorimo uvjete da u 2013. ekonomija ponovno raste”, poručio je guverner u Opatiji na 15. konferenciji “Tržišta novca”. Prema Rohatinskom, domaća potrošnja past će za 0,8 posto, izvoz za 1,2 posto, a krediti banaka za 5 posto. Dok Vlada očekuje uzlet investicija, guverner ipak očekuje njihovu stagnaciju, jednako kao i stagnaciju uvoza. Tako bi deficit platne bilance trebao porasti sa 1 na 2 posto BDP-a i dosegnuti razinu od 900 milijuna eura. Osvrćući se na ulogu središnje banke u krizi i najnovije mjere kojima će se bankama osloboditi 4,1 milijarda kuna te još 110 milijuna eura, guverner je naglasio da je HNB od 2008. u sustav ubacio 46 milijardi kuna, no taj je novac tek u manjem dijelu došao do realnog sektora. “U jačanju kreditiranja ne pomaže ‘bacanje novca iz helikoptera’ ili revolucionarne ideje da HNB izravno kreditira proizvodne programe, već jedino dugo tražene reforme i strukturne promjene načina kako funkcionira ukupna ekonomija”, rekao je guverner Rohatinski istaknuvši da je Vlada toga svjesna, a i oni “ekonomisti koji ne robuju klišejima iz nekih drugih vremena”. Odgovor je to na višegodišnje kritike i nedavni intervju bivšeg dekana zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Ivana Lovrinovića Novom listu, koji smatra da je u Hrvatskoj ekspanzivna monetarna politika tabu tema.

Prvi čovjek monetarne vlasti neuvijeno je uzvratio da to nije slučaj, već da su takvi stavovi “suštinsko nepoznavanje činjenica i nerazumijevanje stvarne situacije”. “Kad to govore novinari koji nisu specijalizirani za ekonomska pitanja, onda je to žalosno. Međutim, kad to govore sveučilišni profesori s jasno prepoznatljivim motivima, onda je to tragično”, oštro je odgovorio. Okupljeni sudionici guvernerov govor ocijenili su “očekivanim i bez prevelikih iznenađenja”. Prognoze iz Opatije ipak nije čuo ministar financija Slavko Linić, koji se, iako je trebao sudjelovati na konferenciji, ispričao. Ministrov pomoćnik i glavni državni rizničar Miljenko Fičor ponovio je optimistične prognoze da Vlada ove godine očekuje oporavak gospodarstva i rast od 0,8 posto, rekavši da se nagomilani problemi ne mogu riješiti preko noći. Komentirajući guvernerovu prognozu, ministar financija Slavko Linić rekao je da je uvjeren da će Vlada demantirati sve one koji ne vjeruju da će se u ovoj godini ostvariti rast od 0,8 posto. “Imamo još osam mjeseci da demantiramo Rohatinskog. Premijer Milanović zadužio je sve ministre u svojim sektorima da ostvare taj rast od 0,8 posto”, izjavio je Linić.

Što nas čeka u ovoj godini

1. Tekuća inflacija porast će s prošlogodišnjih 2,1% na 3,5%

2. BDP će biti realno niži od prošlogodišnjeg za 1%

3. Inozemni dug povećat će se na razinu od 102% BDP-a, ali, ako zadržimo isti kreditni rejting, moći ćemo ga refinancirati pod postojećim uvjetima

4. Deficit konsolidirane opće države (uključujući HAC) smanjit će se sa 5,8% na 5%, dok će javni dug dostići 56% BDP-a

Autor: Ana Blašković
10. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close