Iako se proteklih mjeseci puno više govorilo o transatlantskom trgovinskom sporazumu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država – TTIP, a koji je dolaskom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću definitivno pokopan, čitavo vrijeme se radilo i na sporazumu EU i Kanada koji je  ovih dana je i zaživio.  Radi se o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu EU i Kanade – CETA koji je potpisan u listopadu prošle godine, a ovog tjedna ratificirao ga je Europski parlament, a čime će on, nakon tehničke ratifikacije u kanadskom parlamentu narednog tjedna,  privremeno stupiti na snagu. Za njegovo definitivno stupanje na snagu je potrebno da ga ratificiraju i parlamenti svih članica Europske unije, uključujući i Hrvatski sabor. 

Bolje na svim razinama
Kako pojašnjavaju iz Europske komisije, primjenom CETA-e otvaraju se nove prilike za robnu razmjenu dvaju tržišta koja je vrijedna oko 100 milijardi eura. Sporazumom će se europskim poduzećima godišnje uštedjeti više od 500 milijuna eura carine koja se trenutačno plaća na robu koju izvoze u Kanadu. Odmah će biti vidljivo gotovo 99 posto tih ušteda. Na temelju sporazuma europska poduzeća dobit će dosad najbolji pristup ugovorima o javnoj nabavi u Kanadi, uključujući ugovore na razini provincija te ugovore na saveznoj i općinskoj razini. 

Pravna sigurnost i mobilnost
Prednosti sporazuma pretežno će osjetiti manja poduzeća koja si ne mogu priuštiti trošak birokracije. Mala poduzeća uštedjet će vrijeme i novac, primjerice, izbjegavanjem dvostrukih zahtjeva za testiranje, dugotrajnih carinskih postupaka i skupih naknada za pravne troškove. Zahvaljujući CETA-i, kažu u Komisiji, stvorit će se nove prilike za poljoprivrednike i proizvođače hrane, a istovremeno će se u potpunosti zaštititi posebnosti EU-a. "Prostor za određene proizvode na tržištu EU-a ograničen je i odmjeren te je protuteža broju mjesta za proizvode na kanadskom tržištu, a koji odgovara potrebama europskih izvođača proizvoda kao što su sir, vina i žestoka alkoholna pića, voće i povrće, prerađeni proizvodi te zaštita 143 visokokvalitetna europska proizvoda, na kanadskom tržištu", navode u Europskoj komisiji.

Koristi od CETA-e trebalo bi imati i 500 milijuna potrošača na tržištu EU-a. Sporazumom se proširuje izbor i zadržavaju europski standardi jer će na tržište EU-a moći ući samo oni proizvodi i usluge koji u potpunosti udovoljavaju EU propisima. To znači da se CETA-om neće promijeniti način na koji EU zakonski uređuje sigurnost hrane, uključujući proizvode od GMO-a i zabranu govedine tretirane hormonima. Sporazumom će se osigurati veća pravna sigurnost u uslužnom gospodarstvu, bolja mobilnost za zaposlenike poduzeća te okvir za priznavanje stručnih kvalifikacija u rasponu od arhitekata do operatora dizalica.

Trenutačni način rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS) u mnogim bilateralnim trgovinskim sporazumima u kojima pregovaraju države članice EU-a zamijenjen je novim i poboljšanim sustavom sudova za ulaganja (ICS). Novi mehanizam bit će transparentan i neće se temeljiti na ad hoc sudovima. Države članice i dalje će moći organizirati javne usluge na način koji smatraju primjerenim. To pitanje i druga pitanja dodatno su razjašnjeni u Zajedničkom instrumentu o tumačenju, koji će imati pravnu snagu te u kojemu je jasno i nedvosmisleno definirano što su Kanada i Europska unija dogovorile u nizu članaka CETA-e.

Korejsko iskustvo
Kao primjer što bi sporazum mogao konkretno donijeti Europi, navodi se slučaj sa sličnim  sporazumom o slobodnoj trgovini s Južnom Korejom iz 2011., a kojim se EU izvoz u tu zemlju povećao za više od 55 posto.  Izvoz određenih poljoprivrednih proizvoda povećao se za više od 70 posto, a prodaja europskih automobila u Južnoj Koreji u tom se petogodišnjem razdoblju utrostručila. Sporazum s Korejom također se privremeno primjenjivao tijekom njegove ratifikacije. U Europskoj komisiji pojašnjavaju da u Europi o izvozu ovisi 31 milijun radnih mjesta. Što konkretno sporazum s Kanadom znači za Hrvatsku? Prema službenim podacima Hrvatske gospodarske komore, trgovinska suradnja dvije zemlje je relativno skromna te je u 2015. iznosila 44,3 milijuna američkih dolara od čega 31,3 milijuna našeg izvoza i 13,1 milijun uvoza.

Nepotpuni podaci za prva tri kvartala prošle godine kažu da je došlo do blagog rasta trgovine te je u razdoblju od siječnja do kraja rujna njezina vrijednost bila 50,1 milijun dolara. U strukturi hrvatskog izvoza u drugu najveću zemlju svijeta prevladavaju lijekovi koji konstantno čine oko četvrtine vrijednosti izvoza. Konkretno u 2015. se radilo o 8,2 milijuna dolara i 26,2 posto udjela.  Slijede električni transformatori i pretvarači s 4,3 milijuna te folije od aluminija s 2,8 milijuna dolara. Oko milijun dolara izvoza ostvareno je i u segmentu kalupa za industriju, pekarskih proizvoda i keksa te umaka, priloga i začina.

Dijelovi za kanadere
Kanađani su bili zainteresirani i za našu krv te krvne pripravke kojih je na to tržište plasirano u vrijednosti od 940 tisuća dolara. S druge strane, lijekovi su proizvod koji se i najviše uvozio iz Kanade i to u vrijednosti od 1,67 milijuna dolara, a gotovo istu vrijednost imao je i uvoz mahunastog povrća. U značajnijem iznosu uvozili smo i rezervne dijelove,  posebice za avione, električne aparate, cement. 

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Pliva, CA, Veta, Podravka…

U Kanadu hrvatski lijekovi, hrana, uređaji…
S obzirom na strukturu robne razmjene, najznačajnije hrvatske tvrtke u izvozu u Kanadu su farmaceutska tvrtka Pliva, avioprijevoznik Croatia Airlines (CA), karlovačka metalurška tvrtka Veta, Aluflexpack, Podravka, Kraš i Končar. S druge strane, uz uvoz su s hrvatske strane najviše uključeni Zrakoplovno-tehnički centar (koji nabavlja dijelove za naše protupožarne zrakopvlove kanadere), zatim tu su Končar, Solaris, Cemex, Nexe, Koka, Pliva i druga poduzeća.