Hrvatska burza rada bila je sve do prije nekoliko godina neiscrpan rezervoar radnika koji se tek s vremena na vrijeme dopunjavao uvoznim kvotama za deficitarna zanimanja u brodogradnji, građevini i metalnoj industriji. Posljednje dvije godine stvari su se stubokom promijenile pa je ove godine Vlada povećala kvote za strance na 68 tisuća. Broj nezaposlenih spustio se na razine na kojima je bio osamdesetih godina prošlog stoljeća – oko 116.000 – ali za polovicu nezaposlenih moglo bi se reći da su skupina tranzicijskih gubitnika.

Prema strukturi s kraja svibnja ove godine, u evidenciji nezaposlenih nalazi se nešto više od 12 tisuća osoba koje su bez posla osam i više godina, još deset tisuća radnika na burzi je od pet do osam godina, oko 15 tisuća bez posla je od dvije do pet godina, a u grupaciju dugotrajno nezaposlene osobe – u koju prema međunarodnoj metodologiji ulaze svi koji se ne mogu zaposliti unutar godine dana – ulazi i oko 13 tisuća građana koji su bez posla između jedne i dvije godine, navodi Večernji list.

Tržište traži sobarice, kuhare, čistačice, vozače, građevinske radnike, informatičare, a na našoj burzi je više tisuća raznih kemijskih, šumarskih, poljoprivrednih i inih tehničara, oko 7 tisuća uredskih službenika, oko 3,6 tisuća knjigovođa, oko 3 tisuće komercijalista, oko 2,5 tisuće drugih ekonomskih stručnjaka, oko 1700 računovođa, tisuću nezaposlenih pravnika, nešto više od tisuću nastavnika srednjih škola, ali i točno 7527 trgovaca od kojih njih oko 5 tisuća ulazi u grupaciju kratkotrajno nezaposlenih.

Znatan broj nezaposlenih nema ni minimalne uvjete da ih se dodatno osposobi. Visoke su životne dobi, ograničenog radnog iskustva i bez kvalifikacije, ističu na burzi.

Oko manjka radnika u turizmu oprečna su mišljenja. Primjerice, na Zavodu za zapošljavanje tvrde da još uvijek ima radnika koji bi mogli raditi u sezoni, no poslodavci bi se trebali više potruditi da dođu do njih. Primjerice, na burzi je oko 2400 kuhara, 1700 konobara, 3500 čistačica, oko 7500 tisuća osoba raznih domaćinskih zanimanja, i to uglavnom ljudi srednje i mlađe životne dobi, piše Večernji list.