‘Narodna’ obveznica kao gasitelj inflacije? Ovisi o iznosu

Autor: Ana Blašković , 01. veljača 2023. u 07:00
Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Ideja s kojom se kalkuliralo godinama sada će izgledno zaživjeti.

Narodna obveznica, ideja s kojom se kalkuliralo više puta u zadnjih desetak i više godina, izgledno je, zaživjet će pod palicom ministra financija Marka Primorca. Potvrda resornog ministarstva o pripremi izdanja u kojem će se “uz dosadašnji institucionalni oblik plasmana uvesti modalitet participacije ‘retail’ sektora”, tržišne sudionike ostavila je podijeljene.

Je li narodna obveznica zagrijavanje predizborne kampanje uoči superizborne 2024. godine ili prudencijalna mjera hlađenja inflatornih pritisaka i smirivanja nekretninskog tržišta, ovisit će – o iznosu.

Može i 10 milijardi
Neslužbene informacije iz bankarskih krugova upućuju na dospijeće od tri godine uz mogući prinos od 3 do 3,8 posto. Obeća li država takav povrat, uspjeh izdanja među građanima teško bi došao pod upitnik jer su kamatne stope na depozite pri nuli. S obzirom na iznimnu likvidnost, dodatno poduprtu oslobađanjem obvezne pričuve i minimalno potrebnih deviznih potraživanja zbog usklađivanja sa eurozonom, banke “plivaju” u višku novca i vjerojatno duže vrijeme neće trebati privlačiti štednju višim kamatnim stopama.

”Novca ima toliko da, obeća li atraktivan povrat, država može prikupiti i 10 milijardi eura bez većih problema”, smatra ekonomist Željko Lovrinčević. “Bude li izdanje simbolično, oko milijardu eura, bit će to samo simbolična vježba. U slučaju da iznos bude značajan, a kapaciteta na domaćem tržištu za to ima, moglo bi se govoriti o zaokretu u ekonomskoj politici u smislu smanjenja izloženosti prema inozemstvu, alternativi ulaganja u nekretnine, pa i hlađenja inflatornih pritisaka”, kaže.

Upravo u tom “grmu leži zec” ili predizborna kampanja, kako mnogi sumnjaju. Naime, bruto potrebe države za zaduživanjem ove godine dosežu 8,5 posto BDP-a, odnosno 6,1 milijardu eura, od čega će se 4,2 milijarde eura (re)financirati kroz obveznička izdanja. Pritom početkom travnja dospijeva 1,5 milijardu dolara (hedgirane) euroobveznice izdane na deset godina uz prinos 5,5 posto.

6,1

milijardu eura ove godine Vlada treba refinancirati, prema planu

U studenom dospijeva 6-godišnja obveznica kojom je država posudila 11,3 milijarde kuna, odnosno 1,5 milijardi eura, uz 1,75 posto. Ostane li ministar Primorac pri tom planu, prostora za domaću narodnu obveznicu ostaje “tek” u rasponu milijardu do 1,2 milijarde eura. Za razliku od prethodnih godina, kada se vagalo da li prepustiti običnim građanima pristup lukrativnim državnim obveznicama ili ne, ovog puta Hrvatska ima povijesno najviši rejting i širom otvorena vrata međunarodnim financijskim tržištima po relativno povoljnim uvjetima (prinos na hrvatski dug u jednom trenu spustio se ispod njemačkog).

Štoviše, u godini u kojoj je Hrvatska ušla u eurozonu i područje Schengena cijena zaduživanja mjesecima unaprijed anticipirala je ta dva događaja. U kojoj mjeri reflektira činjenica da se ne očekuje podizanje kreditnog rejtinga u skorašnjim revizijama. Država, striktno u brojkama, realno nema potrebe da poseže za depozitima građana.

Zrno sumnje
Ipak, u uvjetima ekstremne likvidnosti naglašene priljevom eura iz sive ekonomije u banke, pregrijanog nekretninskog tržišta i dvoznamenkaste inflacije, Vlada bi narodnu obveznicu mogla iskoristiti kao investicijsku alternativu.

Svaka nova klasa imovine za ulaganja u načelu je pozitivna zbog potencijala za hlađenje pritiska na nekretninsko tržište (na koje bježi štednja zbog inflacije), da se ne govori o tome da je svako novo uvrštenje na Zagrebačku burzu dobra vijest da se domaće tržište kapitala oživi i vrati u fokus investitora.

Da bi se realizirala kao instrument ekonomske politike koji cilja ispravljanje strukturnih (i nagomilanih) neravnoteža koje prijete financijskoj stabilnosti, narodna obveznica morala bi imati solidno visok plafon za pojedinačnog ulagatelja da, primjerice, bude realna alternativa kupnji nekretnine na trenutnoj razini cijena.

Zrno sumnje izaziva činjenica da je država prethodno građanima obećavala atraktivne prinose kada su se približavali izbori, sjetimo se samo listanja dionica HT- a i Ine. Unatoč vanjskopolitičkim uspjesima uvođenja eura i ukidanja granica, predizborni moment teško se može zanemariti u aktualnom slučaju. Posebno ne u okolnostima gotovo svakodnevnog nizanja afera u Banskim dvorima i nesmiljene inflacije koja građane svakim danom brutalno suočava s rastućim troškovima života na koje Vlada nema odgovor.

Komentirajte prvi

New Report

Close