Posljednjih godinu dana cijene sirovina iz otpada rastu, posebno papira i plastike. No rastu i troškovi pa zaradu na smeću naša komunalna poduzeća još ne ostvaruju. No da je situacija na tržištu danas daleko bolja nego prije godinu dana svjedoči nekoliko komunalnih poduzeća za prikupljanje, odvoz i obradu otpada.

Primjerice, za PET plastiku su dobivali 200 kuna po toni, a danas se ona prodaje za više od dvije tisuće kuna. Na papiru, do prije godinu dana, nisu gotovo ništa zarađivali dok se danas njegova cijena kreće od 1300 kuna po toni (za bijeli papir) do 1600 kuna za karton.

Tetrapak je bio u minusu, odnosno njegovo su zbrinjavanje plaćali od 100 do 150 kuna po toni, dok danas dobivaju 50 kuna po toni. Staklo je, pak, još u minusu, ali je on smanjen s 500 na 100 kuna po toni.

No, ove cijene, upozoravaju sugovornici, vrijede samo za one kod kojih je sva ta sirovina dobro sortirana, odnosno oni koji imaju sortirnice.

Zasad još ne zarađuju
Situaciju na tržištu dobro oslikava primjer grada Bjelovara. Njihovo je poduzeće za prikupljanje i odvoz otpada, objašnjava Ivan Ivančić, predsjednik Uprave Komunalca, proteklih godina uložilo znatan novac u sustav za odvojeno prikupljanje oporabivih frakcija. Ulagali su u spremnike i odvoz s kućnog praga, u eko otoke te dva reciklažna dvorišta.

“U tom razdoblju značajno su nam porasli troškovi funkcioniranja sustava, a tržište za ovu vrstu sekundarnih sirovina gotovo da nije postojalo”, navodi.

No zbog poremećaja na tržištu do kojih je došlo zbog koronakrize, a onda i rata u Ukrajini, cijene gotovo svih sirovina, tako i onih dobivenih iz otpada, znatno su porasle. Zahvaljujući ulaganjima koja su rezultirala količinom od 1,8 tisuća tona oporabivih frakcija, od čega najviše papira, i to nešto više od 1000 tona, bjelovarski je Komunalac ostvario povijesni poslovni rezultat.

“Prihod ostvaren od prodaje otpada u 2021. nešto je veći od milijun kuna”, otkriva Ivančić ističući da on sve više doprinosi pokriću troškova sustava.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Da unatoč rastu cijena koju dobivaju za pojedine frakcije otpada zarade nema, svjedoče i dva najuspješnija komunalna poduzeća u Hrvatskoj po odvojeno prikupljenom otpadu – Ponikve Eko otok Krk te GKP PRE-KOM iz Preloga.

“O zaradi nema govora. Prije bih rekao da smo smanjili minus”, ističe Siniša Radiković, predsjednik Uprave PRE-KOM-a te objašnjava da su uz više cijene koje dobivaju za odvojeno prikupljen otpad istovremeno značajno porasli troškovi.

“Od 60 do 70% su nam rasli troškovi goriva. Imamo i značajan rast energije. Usto, poskupjeli su održavanje i rezervni dijelovi za vozila. Narasla je i cijena odlaganja miješanog komunalnog otpada na Piškornici s 350 na 540 kuna po toni.

Zbrinjavanje glomaznog otpada skočilo je s 350 na 1500 kuna po toni”, nabraja Radiković navodeći i viši trošak rada jer bez radnika nema kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom. Da biste dobili “dobru” cijenu iz raznih frakcija, otpad mora biti dobro sortiran.

Skup sustav
Takav je sustav skup i zahtijeva visoka ulaganja, za što je PRE-KOM, koji otpad prikuplja iz 14 općina i gradova, već uložio 40 milijuna kuna, i nastavlja ulagati te danas umjesto minusa zbrajaju pluseve.

U 2021. PRE-KOM je ostvario dobit od 45.000 kuna. Ove godine, kaže Radiković, očekuju još bolje rezultate, no ističe da njihov cilj nije zarada već razvoj sustava koji će građanima omogućiti što pošteniju cijenu.

Takvo stanje na tržištu i rast cijena sirovina iz otpada za građane konkretno znači da do poskupljenja neće doći, ali zbog visokih troškova sustava ne mogu se nadati niti pojeftinjenju usluge.

Sve to potvrđuje i Ivan Jurešić, pomoćnik direktora komunalnog poduzeća Ponikve Eko otok Krk, a koji navodi nelogičnost našega sustava. Ona komunalna poduzeća koja na svojim područjima imaju uspostavljene Centre za gospodarenje otpadom, a sad ih imaju samo dvije županije u Hrvatskoj (Istarska i Primorsko-goranska), istima moraju plaćati zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada. Onima koji ih nemaju, paradoksalno, deponiranje je besplatno.

“Takvim je komunalcima neisplativo ulagati u odvojeno prikupljanje”, upozorava Jurešić, dodajući da njegovo poduzeće zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada u ŽCGO-u Marišćina plaća 866 kuna po toni.