Hrvatsko izaslanstvo predvođeno vrhuškom Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke ovaj je tjedan na Godišnjoj skupštini Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). I ovaj put u SAD-u su predviđeni i sastanci s predstavnicima tih institucija i investitora, a jedna od najkonkretnijih tema bit će Vladini planovi vezani uz refinanciranje i restrukturiranje duga cestarskog sektora, za što se, prema najavama, uskoro kani ići na izdanje državne obveznice. Očekuje se da ministar financija Zdravko Marić i njegov tim za upravljanje javnim dugom odluku prelomiti po povratku iz Washingtona, tj. idući tjedan.

Sa ili bez jamstva?

Već duže vrijeme zna se da Vlada na tom projektu surađuje sa Svjetskom bankom, koja je Vladin plan restrukturiranja cestarskog sektora i prateće izdanje (a donedavno se govorilo o 900 mil. eura) spremna podržati djelomičnim jamstvom od 350 mil. eura. Elisabetta Capannelli, voditeljica zagrebačkog ureda Svjetske banke, u intervjuu Poslovnom dnevniku rekla je kako se još “proučavaju razne opcije izdanja obveznice s povoljnijom kamatom i dospijećem između 15 i 20 godina. I na lokalnom tržištu, kaže, postoji interes banaka za formiranje konzorcija koji bi upisao izdanje. “S ovim refinanciranjem, sa ili bez jamstva Svjetske banke, Hrvatska može ciljati na povećanje rejtinga na investicijski rang, a to je važnije od same (niže) kamate.

Kad su posrijedi zaduživanja odnosno refinanciranja obveza, Ministarstvo financija trenutno radi na nekoliko frontova jer već u studenom na naplatu dolaze veliki iznosi domaćeg državnog duga.

Na tri fronte

Najprije 9. studenoga dospijeva čak 1,5 milijardi eura tj. oko 11 mlrd. kuna vrijedno izdanje deviznog trezorskog zapisa. Taj se ročnošću netipični ‘megatrezorac’ zanavlja već godinama (posljednji put u kolovozu 2016.), a izgledno je da će to dospijeće ponovno ‘zarolati’ jer banke koje drže glavninu (više od četiri petine) tog izdanja nemaju baš previše izbora, odnosno boljih ulagačkih prilika. Nedugo nakon tog trezorskog zapisa, 25. studenoga, na naplatu stiže i četiri milijarde kuna vrijedna domaća obveznica izdana 2010. uz kamatu od 6,25 posto. Ono što je zasad sigurno je da će sva skora refinanciranja značiti i niže troškove. A kako se trenutno još važe i odluka o obveznici uz refinanciranje/restrukturiranje cestarskog duga, pretpostavlja se da se s domaćim bankama i drugim investitorima predstojeće operacije sagledavaju u paketu, ponajprije u smislu ročnih i valutnih pozicija i preferencija.