Da itekako postoji interes građana za ulaganjem u obnovljivu energiju pokazalo se u samo nekoliko dana koliko je trebalo da se gotovo u potpunosti prikupi novac za izgradnju prve sunčane elektrane u njihovu vlasništvu na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka u Križevcima. Za Hrvatsku pionirski projekt grupnog ulaganja u obnovljive izvore pokrenula je Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s Gradom Križevcima pod nazivom 'Križevački sunčani krovovi'.

"Već danas imamo upisan interes za 93 posto ukupnog iznosa vrijednosti projekta, i to imajući u vidu činjenicu da smo ograničili maksimalan iznos pojedinačnog ulaganja na 10 tisuća kuna. Mnogi su htjeli uplatiti i više, no cilj nam je da što više građana participira u projektu grupnog ulaganja", pojasnio je gradonačelnik Križevaca Mario Rajn. Minimalni ulog budućih suvlasnika elektrane je tisuću kuna. Koncept je zamišljen na način da građani vlastitim novcem financiraju izgradnju sunčane elektrane snage 30 kW i pritom ostvare povrat ulaganja uvećan za kamatu u iznosu od 4,5 posto godišnje.

Oni tako postaju davatelji mikrozajmova na razdoblje od deset godina tijekom kojih će vratiti investiciju i dobiti kamate značajno veće nego što bi ih ostvarili oročavanjem u banci. Usto će biti sudionici projekta društveno korisnog kroz više aspekata – uložit će u 'zelenu' energiju, ojačati lokalnu energetsku autonomiju i ostaviti vrijednost za buduće generacije jer će, nakon deset godina kroz koje će se investicija isplatiti, sunčana elektrana prijeći u vlasništvo grada.

  "Zadruga će primati naknadu od ušteda potrošnje električne energije ostvarenih radom sunčane elektrane, a ta će se naknada koristiti za povrat zajma s kamatom svim ulagačima", objasnio je Ivan Zoković, voditelj projekta grupnog ulaganja u sunčanu elektranu. Gradonačelnik Križevaca vidi u ovom modelu veliki potencijal i kaže da je to tek početak. Već su na tribini na kojoj je predstavljen projekt građani pokazali golem interes, a potvrdili su ga kasnije i odlukama o ulaganju.

"Već imamo ideje i za druge lokacije, a želimo uključiti i druge pravne subjekte koji su iskazali interes: imali smo upite od pravnih osoba, škola, institucija… Pitaju možemo li isto napraviti i na njihovim krovovima", otkriva Rajn čiji je cilj popularizirati energetsku samoodrživost kako bi kroz koju godini Križevčani masovnije krenuli u postavljanje solarnih panela na svoje domove, tim više što  to dijelom subvencionira i država. Rok za uplatu je 15. lipanj, a odmah nakon toga počinje izgradnja koja će trajati pet tjedana. Prvu solarnu elektranu u vlasništvu građana Hrvatska bi tako trebala dobiti u kolovozu. 

Novi projekt sa ZEF-om
"Posebno me veseli što će u izgradnji također sudjelovati hrvatski proizvođači; lokalne zasad nemamo, ali dogovorena je suradnja s tvrtkom iz Varaždina. A širenjem projekta na druge lokacije potaknut ćemo i nacionalnu proizvodnju", zadovoljan je gradonačelnik koji otkriva da Križevci imaju potencijala i u biomasi i geotermalnoj energiji koju također kane iskoristiti. Već krajem ovog tjedna predstavit će novi projekt – geotermalni agrocentar. Geotermalnu energiju kane koristiti i u budućoj zadružnoj stambenoj zajednici za koju su također pokrenuli pilot projekt sa Zadrugom za etično financiranje (ZEF). Rajn kaže da je uloga Grada da sluša struku i bude podrška, a da se sve ove ideje temelje na znanosti i održivu razvoju, ustvari – zdravorazumskom pristupu. 

Zadružno financiranje
Zoran Kordić, upravitelj ZEZ-a, poručuje da ulaganjem u zelenu energiju građani sami stvaraju i potiču dobru i solidarnu ekonomiju jer novac ostaje u lokalnoj zajednici i koristi društvenom i ekološkom razvoju.

"Ovaj poslovni model koji se bazira na zadružnom financiranju putem mikrozajmova može se replicirati i na drugim objektima javne namjene", ističe Kordić. Podršku su im dali Europska federacija energetskih zadruga (REScoop.eu), Europsko udruženje gradova Energy Cities, hrvatski Terra Hub i Greenpeace koji u ovakvim inicijativama vidi rješenje za borbu protiv klimatskih promjena. "Građani nas često pitaju što mogu sami učiniti. Rješenje krize s fosilnim gorivima svakako je u obnovljivim izvorima energije. Ovo je jedan od načina na koji se svi mogu uključiti u nužnu i hitnu energetsku tranziciju, primjerice, usmjeravanjem dijela štednje iz komercijalnih banaka u društveno odgovorne projekte", poručila je Marija Tomac, voditeljica kampanje u Greenpeaceu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Upravo pokretanjem platforme za grupno investiranje, koja spaja pokretače mini-elektrana obnovljivih izvora energije s ulagačima, Zelena energetska zadruga ušla je nedavno u program potpore za pet najboljih projekata koje podupire Akcelerator za društvene poduzetnike (ACT) iz Čakovca. ZEZ je osnovan 2013. u sklopu projekta 'Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj' koji je provodio UNDP, nakon čega se osamostaljuju i prerastaju u krovnu organizaciju za područje energetskog zadrugarstva u Hrvatskoj i  regiji.