Nakon nedavnih napisa o prenamjeni opožarenih površina u građevinsko zemljište što bi mogao biti i jedan od razloga tako čestih požara u blizini naselja, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva oglasilo se priopćenjem u kojem se navodi kako prenamjena zemljišta iz šumskog u građevinsko nije osnovana po zakonu, niti za tu namjeru može biti razlog opožareno područje. Važno je naglasiti da u postupku donošenja prostornog plana, kad je u pitanju poljoprivredno i šumsko zemljište, svoje mišljenje daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, stoji u priopćenju. Zanimljivo je, pak, da se ističe kako je “Zakonom o šumama određeno da se opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja, a kamoli pretvoriti u građevinsko područje”. Istim je Zakonom određeno da se prostornim planom u šumi i na šumskom zemljištu mogu planirati samo one građevine koje se zbog tehničkih i ekonomskih uvjeta ne mogu planirati izvan tog područja (infrastruktura, sport i rekreacija, lov), dodaje se u priopćenju. S obzirom na priopćenje i ono na što se isto poziva, na naš upit je li bilo slučajeva da Ministarstvo dobije upit za prenamjenu opožarenog zemljišta, iz ureda glasnogovornice odgovorili su da niti jedan takav slučaj zasad nije zabilježen. Tvrdnje da je moguće da je uzrok učestalih požara nečija namjera da kasnije dođe do prenamjene tog zemljišta, iz Ministarstva također kategorički odbijaju tvrdeći kako “prenamjena u slučaju opožarenog područja nije moguća, kako stoji i u njihovom priopćenju”. Zanimljivo je, pak, i to upravo stoji u njihovom priopćenju, da postoji rok od pet godina u kojem nije moguće privođenje nekoj drugoj kulturi niti pretvaranje u građevinsko zemljište. Međutim, nije jasno što je moguće nakon isteka roka od 5 godina. Jasno je samo da ne postoji izričita zabrana prenamjene opožarenih šumskih površina u građevinsko zemljište. Sličan problem pogađa i neke druge zemlje poput Španjolske i Grčke, u kojoj se namjerno izazvanim požarima došlo do velikog broja opožarenih područja, koja su zbog nedostatka građevinskog zemljišta, zauzeta ilegalno. Zbog velikog broja ilegalno okupiranih površina grčka je vlada bila prisiljena legalizirati postojeće stanje. Postavlja se pitanje hoćemo li se jednog dana naći u sličnoj situaciji s obzirom da zakonski okvir zasad ne sprečava izričitu prenamjenu opožarenih šumskih površina, a činjenica je da je većina požara izazvana namjerno.
Da je problem ozbiljan, potvrđuje priopćenje iz Vlade da nema zakonske osnove pretvaranja opožarene šume u građevinsku zonu
Nakon nedavnih napisa o prenamjeni opožarenih površina u građevinsko zemljište što bi mogao biti i jedan od razloga tako čestih požara u blizini naselja, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva oglasilo se priopćenjem u kojem se navodi kako prenamjena zemljišta iz šumskog u građevinsko nije osnovana po zakonu, niti za tu namjeru može biti razlog opožareno područje. Važno je naglasiti da u postupku donošenja prostornog plana, kad je u pitanju poljoprivredno i šumsko zemljište, svoje mišljenje daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, stoji u priopćenju. Zanimljivo je, pak, da se ističe kako je “Zakonom o šumama određeno da se opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja, a kamoli pretvoriti u građevinsko područje”. Istim je Zakonom određeno da se prostornim planom u šumi i na šumskom zemljištu mogu planirati samo one građevine koje se zbog tehničkih i ekonomskih uvjeta ne mogu planirati izvan tog područja (infrastruktura, sport i rekreacija, lov), dodaje se u priopćenju. S obzirom na priopćenje i ono na što se isto poziva, na naš upit je li bilo slučajeva da Ministarstvo dobije upit za prenamjenu opožarenog zemljišta, iz ureda glasnogovornice odgovorili su da niti jedan takav slučaj zasad nije zabilježen. Tvrdnje da je moguće da je uzrok učestalih požara nečija namjera da kasnije dođe do prenamjene tog zemljišta, iz Ministarstva također kategorički odbijaju tvrdeći kako “prenamjena u slučaju opožarenog područja nije moguća, kako stoji i u njihovom priopćenju”. Zanimljivo je, pak, i to upravo stoji u njihovom priopćenju, da postoji rok od pet godina u kojem nije moguće privođenje nekoj drugoj kulturi niti pretvaranje u građevinsko zemljište. Međutim, nije jasno što je moguće nakon isteka roka od 5 godina. Jasno je samo da ne postoji izričita zabrana prenamjene opožarenih šumskih površina u građevinsko zemljište. Sličan problem pogađa i neke druge zemlje poput Španjolske i Grčke, u kojoj se namjerno izazvanim požarima došlo do velikog broja opožarenih područja, koja su zbog nedostatka građevinskog zemljišta, zauzeta ilegalno. Zbog velikog broja ilegalno okupiranih površina grčka je vlada bila prisiljena legalizirati postojeće stanje. Postavlja se pitanje hoćemo li se jednog dana naći u sličnoj situaciji s obzirom da zakonski okvir zasad ne sprečava izričitu prenamjenu opožarenih šumskih površina, a činjenica je da je većina požara izazvana namjerno.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu