Potrošačke cijene u Hrvatskoj ponovo su blago porasle u studenom, nakon gotovo godinu i pol dana pada, a u Europskoj uniji i eurozoni njihov je rast blago ubrzao, izvijestio je u petak europski statistički ured.
U Hrvatskoj je godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u studenom iznosila 0,2 posto, vrativši se u pozitivni teritorij prvi puta od prošlogodišnjeg lipnja, pokazuju podaci Eurostata.
U listopadu cijene iskazane HICP-om pale su 0,3 posto.
U Hrvatskoj je godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u studenom iznosila 0,2 posto, vrativši se u pozitivni teritorij prvi puta od prošlogodišnjeg lipnja, pokazuju podaci Eurostata.
U listopadu cijene iskazane HICP-om pale su 0,3 posto.
Istu stopu inflacije kao i Hrvatska zabilježila je u studenom i Poljska. U skupini su još i Danska i Italija s rastom cijena na godišnjoj razini za 0,1 posto.
Najvišu je stopu inflacije mjerenu HICP-um u studenom bilježila Belgija, od 1,7 posto. Slijede Češka i Austrija s 1,6 odnosno 1,5 posto.
Niže cijene u odnosu na prošlogodišnji studeni zabilježilo je šest članica EU, a najviše su pale u Bugarskoj i na Cipru, za po 0,8 posto.
Na razini EU i eurozone cijene mjerene HICP-om porasle su 0,6 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu, potvrdivši time preliminarnu procjenu za eurozonu.
Ako se izuzmu cijene energije i hrane, cijene su u eurozoni porasle 0,8 posto, nakon 0,7-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.
EUROSTAT također navodi da su najsnažnije inflaciju u eurozoni u studenom poduprle cijene ugostiteljskih usluga, u protuvrijednosti 0,07 postotnog boda. Najveći su uteg pak bile cijene plina, koje su srezale stopu inflacije za 0,11 postotnog boda.
Stagnacija cijena u EU na mjesečnoj razini
Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u Hrvatskoj mjerene HICP-om smanjene u studenom 0,1 posto. U prethodnom su mjesecu porasle 0,2 posto, pokazuju podaci Eurostata. Time je Hrvatska bila u visini prosjeka eurozone.
Među zemljama EU isti su postotni pad cijena u studenom bilježile još Belgija, Bugarska i Irska.
Najsnažnije su među zemljama EU na mjesečnoj razini poskočile cijene mjerene HICP-om u Češkoj, za 0,4 posto. Najviše su pak potonule na Malti, za 2,2 posto, i u Portugalu, za jedan posto.
Na razini EU potrošačke su cijene stagnirale u odnosu na prethodni mjesec kada su prema podacima Eurostata porasle 0,2 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Mediji u Hrvtskoj bi trebali opsežno izvještavati u kakve je probleme upao Alexis Tsipras jer se usudio penzićima s najnižim penzijama (850 eura) isplatiti božićnicu umjesto da o tome šute. Kada su ga krediori udarili po prstima, morao je to povući pa je to učinio po drug put vadeći se da je Grčka u ovoj godini ostvarila veći primarni bužetski suficit (1,3%) od planiranog (1%). Reakcija kreditora na ovo se još čeka.
Ovo ističem radi toga jer Hrvatska još uvijek ne ostvaruje primiarni budžetski suficit, a kakav su budžet izglasali u Saboru znate.
Porasti će cijene sigurno za 3-4%, kad Tolušić uvede “poštenu trgovinsku praksu”. Samo bi onda i penzići, kao i ljudi s malim primanjma trebali isto tako imati, poštena primanja, jer njihova kupovna moć je i sada slaba i biti će još slabija, nakon što im osnovne namirnice poskupe.
Uključite se u raspravu