Ukupna vrijednost evidentiranih javnih nabava u Hrvatskoj u 2005. iznosila je 26 milijardi kuna (bez PDV-a) što je 11,30 posto BDP-a, no da bi se dobio konačni saldo svih javnih nabava u Hrvatskoj trebalo bi tome pribrojati i sva preklanjska izuzeća od zakona kao i nabave do 20.000 kuna, što nije posao Ureda za javnu nabavu Vlade. Uz tu ne tako nevažnu ogradu, taj je Ured podnoseći izvješće o radu u prošloj godini Vladi prezentirao i dvije rang-liste najvećih naručitelja na kojima predvode Grad Zagreb i Hrvatske autoceste.

Hrvatska metropola prva
Prvo mjesto u grupi svih proračunskih korisnika i javnih tvrtki zauzima Grad Zagreb. Po pravilima o javnoj nabavi, a prema evidenciji Vladina Ureda za javnu nabavu, hrvatska je metropola sklopila poslove za 685 milijuna kuna (bez PDV), ali u to nisu uključene i zagrebačke nabave provedene na temelju izuzeća od primjene zakona. U odnosu na sektorske naručitelje koji su inače daleko najveći korisnici javnih nabava, najvrjednije su bile nabave za potrebe Hrvatskih autocesta. HAC je tako preklani sklopilo poslova u vrijednosti 6,8 milijardi kuna, a slijede ga HEP (3,3 milijardi kuna), Hrvatske ceste (1,8 milijradi kuna te Ina (1,2 milijardi kuna). Ured za javne nabave Vlade Hrvatske evidentirao je i niz zanimljivih podataka koji govore o vrijednosti javnih nabava iz perspektive broja, različitih vrsta predmeta javnih nabava te različitih postupaka i djelatnosti javnih naručitelja, a zanimljivo je da je do njih najčešće došao putem elektronske veze. Naime, Ured na čelu s ravnateljem Matom Regvarom prvi put lani je koristio tek ustrojeni elektronički registar svih korisnika državnog i lokalnih proračuna te ostalih obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi, a što se već pokazalo važnim unaprjeđenjem u razmjeni informacija jer olakšava dostavu i izmjenu podataka. U pogledu broja i vrijednosti sklopljenih ugovora u postupku javne nabave naručitelji su i inače bili dužni dostaviti Vladinu Uredu godišnje izvješće o sklopljenim ugovorima o nabavi u prethodnoj godini, no lani je započela ubrzana komunikacija koju je s lakoćom prihvatio najveći broj obveznika zakona. Tako su u Uredu na Ksaveru prikupili internetska izvješća, kako navode, od 3560 registriranih obveznika, dok je vrlo mali broj dostavio podatke klasičnom poštom (180) ili telefaksom (59). Prema tom reprezentativnom izvješću, 87 posto ili 22,7 milijardi kuna zaključeni su ugovori za javne nabave velike vrijednosti. Kako su nabave male vrijednosti sve one koje su između 20 tisuća i 200 tisuća kuna, a mnogi smatraju da se tu skriva nezakonito vrijednosno dijeljenje predmeta nabave primjenom liberalnijeg postupka nabave male vrijednosti i izravnog ugovaranja bez prethodno provedenog zakonom propisanog postupka javne nabave, zanimljivo je da na njih ipak otpada, čini se, znatnih 13 posto. Tako je preklani 3,4 milijardi kuna potrošeno uz pomoć Uredbe o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti što označava pojednostavljene načine nabava s manje pristupnih elemenata javnosti.

Investicijska aktivnost
Očekivano je zbog golemih investicijkih aktivnosti na razini države i loklanih vlasti ipak najviše ugovora po pravilima za javnu nabavu bilo sklopljeno radi izvođenja radova koji iznose 15 milijardi kuna (57 posto), dok je za nabavu roba potrošeno 7 milijardi kuna, a 4 milijardi kuna iznose ugovori o nabavi raznih usluga. Gleda li se vrsta postupka javne nabave, dolazi se do zanimljivog podatka: u otvorenom je postupku proveden najveći broj javnih nabava pa su tako javnim natječajima naručitelji realizirali poslove za 18,5 milijardi kuna. Oko 5 milijardi kuna vrijednih nabava ugovoreno je u pregovaračkom, a gotovo 3 milijarde kuna u ograničenom postupku. Što se tiče izravnih pogodbi, Ured je dao suglasnost za sklapanje javnih nabava izravnom pogodbom za 3,3 milijardi kuna, a uskratio je suglasnost za izravne pogodbe vrijedne oko milijardu kuna. S tim u svezi Ured je morao obraditi gotovo dvije tisuće predmeta, no nakon stupanja na snagu posljednjih promjena Zakona o javnoj nabavi u listopadu 2005. prestala je ta njegova nadležnost. Kako je tada uvedena obveza javnog oglašavanja namjere sklapanja javnih nabava izravnom pogodbom te mogućnost ulaganja žalbi, očekivalo se da će Ured evidentirati koliko se tim pravom žalbe koriste gospodarski subjekti. Broj žalbi na izravne pogodbe ne sadrži izvješće koje je Ured podnio Vladi, a isto se tiče i broja prekršajnih prijava koje Ured navodi da je podnio u postupku nadzora javne nabave.

Zagreb u 2005. izravno ugovorio poslove od 227 milijuna kuna

Milan Bandić održao je obećanje o objavi i svih vrijednosti javnih nabava, uključujući i postupke izravne pogodbe. Na službenim internetskim stranicama Zagreba nalazi se razrada postupaka nabave, a osim vrijednosti objavljena su i imena tvrtki s kojima su sklopljeni ugovori i datumi. Prema objavljenim podatcima, Grad je prije dvije godine ugovorio poslove vrijedne 1,04 milijarde kuna od toga 811 milijuna kuna ili 77,87 posto u postupku javne nabave, dakle raspisivanjem natječaja, 227,97 milijuna kuna izravnom pogodbom ili 21,89 posto, u nabavi koju vode pod “ostalo” – što vjerojatno pretpostavlja ograničeni poziv – 78,78 milijuna kuna ili 7,56 posto i na kraju kada je na natječaj pristigla samo jedna ponuda – 2,5 milijuna kuna ili 0,24 posto. Što se tiče izravne pogodbe, iz Poglavarstva napominju da je do kolovoza 2005. godine vrijedio drukčiji Zakon o javnoj nabavi koji je, među ostalim, dopuštao izravnu pogodbu s tvrtkama u vlasništvu grada ili države, izuzimao je iz postupka javne nabave poštanske, telekomunikacijske, burzovne usluge, projektiranje i još niz izuzeća koji sada više ne vrijede. Na izravne pogodbe s tim subjektima ili za takve usluge iskorištena je zakonska mogućnost direktne pogodbe u vrijednosti od 149,2 milijuna kuna ili više od polovice ukupne vrijednosti izravnih pogodbi. Najviše poslova direktnom pogodbom dobili su na taj način HEP i gradske tvrtke Zagrebačke ceste, Zrinjevac i Vodoopskrba i odvodnja.
(Ivan Pandžić)

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima