S prošlomjesečnim isplatama plaća za srpanj nastavljen je trend dvoznamenkastih godišnjih stopa nominalnog rasta prosječne plaće oko 1,4 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj. U mjesečnim usporedbama, doduše, prosječno isplaćeni neto bio je nešto niži nego mjesec prije.

Prema najnovijoj objavi državnih statističara, prosječna neto plaća za srpanj iznosila je 1141 euro, nakon što je u lipnju prosjek dosegnuo 1150 eura. Nešto niži iznos odražava oko 4,6 posto manje plaćenih sati rada. U srpnju ih je u prosjeku plaćeno 167, nasuprot 175 sati u lipnju, čime je prosječna neto plaća po satu za srpanj iznosila 6,65 eura ili 3,3 posto više nego mjesec prije.

U godišnjim usporedbama srpanjske su plaće 13,4 posto nominalno, odnosno 5,7 posto realno porasle u odnosu na isti lanjski mjesec.

Kumulativno gledano,u prvih sedam mjeseci ove godine prosječna plaća iznosila je 1126 eura ili 12 posto više nego u referentnom razdoblju prošle godine, što je s obzirom na inflaciju realni porast za 2,3 posto. Sve u svemu, podaci vezani uz tržište rada – prije svega rast plaća, ali i zaposlenosti – za Vladu su argument za kojim rado posežu u političkim pripetavanjima, a budući da smo zagazili u izbornu godinu, u narednim mjesecima s tim treba računati i više.

Predsjednik Vlade i ovaj je tjedan pokazao kako se ne namjerava umoriti od ponavljanja tih brojki, Prije dan-dva ponovno je podsjetio kako je u mandatu njegove vlade minimalna plaća povećana za 70 posto, medijalna gotovo 50 posto, kao i da je odnos zaposlenih i nezaposlenih sada 16 prema 1, a da je prije 10 godina bio 4:1.

I mnogi zaposleni, u prvom redu oni s ispodprosječnim plaćama koji i inflaciju osjećaju jače nego što to sugerira službena statistika, aktualni trend rasta plaća stavljaju u nešto širi vremenski okvir, uglavnom računajući koliko im je kumulativno pala kupovna moć plaća u razdoblju viših stopa inflacije od nominalnog rasta plaća.

Kako bilo, u godišnjim usporedbama najveći porast prosječne plaće bilježe zaposleni u državnim i javnim službama. U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi neto plaće nominalno su čak 17,7 posto više nego prije godinu dana, a među top 5 djelatnosti prema godišnjem povećanju je i kategorija javne uprave i obrane s godišnjim rastom od 15,2 posto.

Godišnje stope rasta plaća na ubrzanju su značajno dobile s ovoljetnim početkom primjene sporazuma sa sindikatima zaposlenih u državnim i javnim službama, kojim su povećane plaće za 219.000 zaposlenih. S isplatama plaća za srpanj na to su se nadovezali i dodaci koje su štrajkom dodatno ishodili pravosudni službenici.

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Više od uređaja: Priča o brendu koji je promijenio način na koji živimo

Održivo poslovanje

Tko stoji iza najveće održive investicije u Hrvatskoj?

Zdravstvo se i razinom prosječne plaće, 1448 eura neto, svrstava u gornji dio ljestvice/E. Elveđi/PIXSELL

Zdravstvo i javna uprava sektori su koji se i razinom prosječne plaće (1448, odnosno 1368 eura neto) svrstavaju u gornji dio ljestvice. Ostale djelatnosti s najvećim prosječnim plaćama uglavnom bilježe jednoznamenkast međugodišnji rast.

Primjerice, manje od deset posto u prosjeku porasle su zaposlenima u Informacijama i komunikacijama koje prednjače visinom prosječne plaće (1549 eura), a isto vrijedi i za financijske djelatnosti (1446 eura neto) te opskrbu električnom energijom i plinom (1282 eura).

Teško proizvodnji odjeće
Istodobno, u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i Građevinarstvu, dvjema kategorijama koje uz zdravstvo prednjače godišnjim postotnim rastom (16,9 i 15,7 posto) prosječne plaće još nisu “dohvatile” 1000 eura; s posljednjim isplatama su na 944 eura (građevinarstvo), odnosno na 926 eura.

Nešto detaljnija slika po djelatnostima pokazuje da je najveća prosječna plaća, 1949 eura, isplaćena u zračnom prijevozu, a najnižih 752 eura u prosjeku je isplaćeno u proizvodnji odjeće. Na razini ukupne prerađivačke industrije prosjek je 1044 eura (nakon 1052 za lipanj), no u nekim je branšama i u mjesečnim usporedbama zabilježen solidan rast s isplatama za srpanj.

Primjerice, u djelatnosti poštanskih i kurirskih usluga prosječno je isplaćeno 956 eura neto nasuprot 851 mjesec prije. Isto tako, u duhanskoj industriji je nakon lipanjskih 1442 eura prosjek za srpanj iznosio 1526 eura, a primjerice u farmaceutskoj sa 1511 na 1561 euro.

Medijalna plaća, prema podacima DZS-a, iznosila je 984 eura, a u godišnjim usporedbama rasla je nešto brže od ukupnog prosjeka. U odnosu na godinu prije, to predstavlja povećanje za 128 eura ili 15 posto. Unatoč nešto većoj stopi rasta kod (naj)nižih plaća, 10 posto zaposlenih iz najnižeg platnog razreda i dalje ima plaću manju od 550 eura neto, a za 20 posto najslabije plaćenih ona je još ispod 630 eura.

Promatraju li se, primjerice, srpanjske prosječne plaće u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, u prosjeku su danas na razini svih djelatnosti nominalno veće za oko trećinu (u srpnju 2019. ukupni prosjek bio je 852 eura).

U te četiri godine najveće povećanje, za gotovo 46 posto, bilježi se u djelatnosti zdravstvene zaštite (sa 1064 na 1553 eura). Za 40 posto u prosjeku više su i plaće u javnoj upravi (sa 977 na 1368 eura). Među djelatnostima koje strše rastom plaća u tom razdoblju je i ugostiteljski sektor u kojemu je prosjek povećan za 42,8 posto (sa 575 na 821 euro) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s povećanjem sa 663 na 926 eura (+40%).

Porezne promjene
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca nedavno su istaknuli kako i u drugoj polovini godine očekuju nastavak snažnog oporavka realnih neto plaća, po stopi od 4-5 posto godišnje, a povisili su i procjenu prosječnog rasta zaposlenosti u ovoj godini na 2,7 posto.

U pogledu iduće godine većina analitičara računa da će Hrvatska općenito “više dijeliti ekonomsku sudbinu europodručja” nego ove godine. No, kad je riječ o plaćama, s početkom izborne godine njihovu kretanju pečat će dati i porezne promjene. Koliko će se one osjetiti na rastu plaća umnogome će ovisiti o odlukama lokalnih vlasti u pogledu “kompenzacije ukidanja prireza”.