I u srpnju, osmi mjesec u kontinuitetu, nastavlja se trend rasta industrijske proizvodnje. Državni zavod za statistiku bilježi usporavanje dinamike rasta, a što je uvelike odraz niske lanjske osnovice uzrokovane pandemijom koronavirusa.

U srpnju je tako na godišnjoj razini ukupni obujam industrijske proizvodnje prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima povećan za 3,9 posto.

Mjesec ranije stopa rasta bila je 8,3 posto, dok su u svibnju i travnju brojke bile dvoznamenkaste, za više od 17%, odnosno gotovo 16% u odnosu na isto vrijeme 2020. U tim mjesecima prošle godine proizvodnja je imala dvocifrene stope pada, u četvrtom mjesecu od 11%, a u petome 12,4%.

Ipak i negativne stope

Ukupno je u prvih sedam mjeseci industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila 8,7 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. Za razliku od prethodnih mjeseci, u srpnju su na godišnjoj razini zabilježene i negativne stope gledano prema Glavnim industrijskim grupacijama.

Tako je proizvodnja intermedijarnih proizvoda oslabila za 4, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,7 posto, dok je dvocifren rast imala jedino kategorija energije (13%).

Kumulativna stopa u svih pet kategorija glavnih industrijskih grupacija u prvih sedam mjeseci je pozitivna – najveća (14,2%) kod trajnih proizvoda za široku proizvodnju, te kapitalnih proizvoda (10,9%), energije (9,5%), netrajnih proizvoda za široku potrošnju (6,9%) i intermedijarnih proizvoda (6,4%).

U prerađivačkoj industriji, koja čini četiri petine ukupne proizvodnje, srpanjski rast skromniji je nego prethodnih mjeseci (nešto više od 3%), pa je u prvih sedam mjeseci veća za 8,9%.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pritom je najveći postotni pad u sedam mjeseci imala duhanska industrija (14,5%), te kemijska (11%) i proizvodnja odjeće (7,8%), dok je najveći postotni skok zabilježila proizvodnja metala, gotovo 33%, motornih vozila, odnosno dijelova za autoindustriju, te proizvodnja računala i elektroničkih proizvoda (po 29%), kao i proizvodnja namještaja (13%) i prerada drva (12%). Prehrambena industrija u prvih sedam mjeseci ostvarila je solidan rast od preko 7%.

Kad je broj zaposlenih u industriji posrijedi, u srpnju je zabilježen blagi porast (0,2%), ali je na razini prvih sedam mjeseci u industriji zaposlenih nešto manje nego u istom lanjskom razdoblju (0,9%), dok produktivnost bilježi rast od 8,8%.

Najveći porast zaposlenih imale su proizvodnja računala i elektroničkih proizvoda, motornih vozila, metala i gotovih metalnih proizvoda, dok je pad najizraženiji u proizvodnji naftnih proizvoda i brodogradnji. Za analitičare su ovi pokazatelji i dalje ohrabrujući.

Promjena razvojnog modela

“Iako će epidemiološka slika i dalje utjecati na dinamiku gospodarskog oporavka, rast inozemne i domaće potražnje, ali i indeks poslovnih očekivanja u industriji, koji je u srpnju dodatno porastao približivši se razinama iz 2019., potvrđuju naša očekivanja o solidnom nastavku rasta obujma industrijske proizvodnje i do kraja godine”, ocjenjuju ekonomisti RBA, konstatirajući kako se industrija pokazala otpornijom na krizu izazvanu pandemijom Covid-19, naglašavajući ponovno važnost promjene razvojnog modela gospodarstva temeljenog na visokoj ovisnosti o turizmu prema modelu koji ima jaku i prije svega konkurentnu industriju.