Najavljene izmjene u oporezivanju dohotka neće imati bitnog utjecaja na potrošnju, jer će najveće povećanje plaće osjetiti oni čija je neto plaća viša od 11 tisuća kuna, a koji su i do sada bili najveći potrošači pa će ostati u svojim okvirima potrošnje, ocijenila je savjetnica u izdavačkoj i savjetodavnoj tvrtki iz područja računovodstva, poreza i financija RRIF, Lucija Turković-Jarža.

Premijer Zoran Milanović najavio je danas da će vjerovatno još ove godine zajedno s rebalansom proračuna biti usvojene izmjene Zakona o porezu na dohodak, koje bi trebale rezultirati povećanjem plaća. Milanović je na konferenciji za novinare rekao da su izmjene poreza na dohodak usmjerene k povećanju konkurentnosti i potrošnji, a u uvjeren je da će mnogi poslodavci iskoristiti mogućnost i povećati plaće svojim zaposlenicima.

Kako je ranije najavljivano, Vlada je predvidjela povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 2.200 na 2.600 kuna. Predviđena je i promjena poreznih razreda, pa će se tako najvišom stopom od 40 posto oporezivati dohotci koji u netu iznose više od 13.200 kuna, umjesto sadašnjih 8.800 kuna.

"Moje je mišljenje da je ovaj potez demagoške naravi u svrhu predizborne kampanje. Ljude će obradovati svaka kuna više u njihovu džepu, ali tu neće biti bitnog utjecaja na potrošnju. Najveće povećanje imaju oni čija je neto plaća iznad 11 tisuća kuna pa na dalje. Oni su i do sada bili najveći potrošači, pa će ostati i dalje u svojim okvirima", ocijenila je Turković-Jarža za Hinu.

Pritom ističe da bez gospodarskog razvitka i uređenog tržišta rada glede visine plaća po pojedinim složenostima poslova nema povećanja potrošnje. "Nikada se ne polazi od repa već od glave", navodi Turković-Jarža.

Kako detalji najavljenih poreznih izmjena još nisu poznati, Turković-Jarža je za Hinu izradila procjenu kako bi izmjene mogle utjecati na plaće temeljem pretpostavke da će se stopa od 12 posto primjenjivati na jedan osobni odbitak od 2.600 kuna, dok bi se na razliku do 13.200 kuna, dakle na preostalih 10.600 kuna, primjenjivala stopa poreza na dohodak od 25 posto.

Obračun je baziran uz primjenu samo jednog osobnog odbitka bez uzdržavanih članova obitelji i uz prirez Grada Zagreba od 18 posto. Prema tom obračunu, prosječna neto plaća, koja trenutno u Hrvatskoj iznosi oko 5.500 kuna, rasla bi za otprilike 180 kuna mjesečno, odnosno 2.150 kuna godišnje.

Najmanje bi povećanje osjetili oni s najnižim plaćama. Pa tako primjerice onima čija je neto plaća trenutno oko 2.400 kuna, primanja bi rasla za 30-tak kuna mjesečno, a onima s neto plaćom od približno 3.700 kuna za 50-tak kuna mjesečno.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Neto plaće u rasponu od 5.500 do 7.700 kuna najavljenim bi se izmjenama mjesečno povećale za oko 180 kuna, a one od 9.300 kuna za otprilike 350 kuna.

Najveće povećanje, pokazuje izračun koji je izradila Turković-Jarža, osjetili bi oni čija bruto plaća iznosi najmanje 20 tisuća kuna, odnosno neto plaća od oko 11.400 kuna, pa nadalje. Njihova bi se mjesečna primanja uvećala za više od tisuću kuna, dakle za više od 12 tisuća kuna godišnje.