Premda su jučer iz Vlade uvjeravali kako nema zastoja s poticajima za zapošljavanje, referenti u svim uredima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje već tjedan dana uvjeravali su sve zainteresirane kako su nakon rezova u državnom rebalansu blokirane sve njihove mjere aktivne politike zapošljavanja, a ne samo program poticanja za mlade bez radnog iskustva, tzv. Mjera 1.600 kuna.

Ukupno u programu HZZ ima 42 programa kroz 6 ciljnih mjera namijenjenih olakšanju zapošljavanja ljudi u različitim skupinama, od dobnih do obrazovnih, spolnih ili manjinskih do mjera sufinanciranja zadržavanja postojećih radnih mjesta, zapošljavanja u javnim radovima do programa samozapošljavanja. Našem sugovorniku (podaci poznati redakciji) koji je upravo ovih dana želio prekinuti svoju više od godinu dana dugu agoniju traženja posla i s burze krenuti u vlastiti poslovni pothvat, u HZZ-ovom uredu u Zagrebu odgovoreno je prije dva dana:"Na žalost, ne primamo nove zahtjeve za poticaje". Na upit može li aplicirati za sredstva iz nekog drugog programa, pojašnjeno mu je da do daljnjega nema potpora za bilo koji oblik potpore, te da su do daljnjega svi programi HZZ-a "stand-by".  

U HZZ-u jučer službeno nisu davali odgovore o ovoj temi, no iz Banskih dvora sam je premijer Zoran Milanović pokušao smiriti napetosti oko ovih mjera vijestima kako su novci za potpore nađeni i bez Garancijskog fonda EU za zapošljavanje mladih, te je poručio da će svi zahtjevi koji su u proceduri biti do ljeta riješeni. Dodatno su "dezinformacije" o suši u blagajni HZZ-a potom smirivali i potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar rada Mirando Mrsić. Sredstva za mjeru 1.600 kuna će se tako naći u Nacionalnom fondu za upravljanje sredstvima iz EU, iz kojh će se za uvođenje 4.700 mladih u svijet rada po Grčićevim riječima u ovoj godini financirati sa 100 milijuna kuna. No, ostale mjere iz programa aktivne politike zapošljavanja, ustvrdili su ministri, nisu niti u jednom trenutku bile u pitanju.

Bile su tek obustavljene mjere koje zahtijevaju najviše financijskih sredstava, a sve druge mjere, pojasnio je Mrsić, od zapošljavanja invalida, stalnih sezonaca, dugotrajno nezaposlenih, žena i drugih nisu značajne kao mjere zapošljavanja mladih. Ipak, više sugovornika iz redova HZZ-a potvrđuje da ove tvrdnje ne stoje."Nakon rebalansa državnog proračuna predviđeni iznos od 500 milijuna kuna za ove je mjere HZZ-u srezan za 150 milijuna kuna, te će se s preostalih 350 milijuna kuna moći financirati samo stari zahtjevi, odnosno obveze po ugovorima koji su s korisnicima zaključeni prošle godine", kaže naš sugovornik iz HZZ-a, dodajući da za nove zahtjeve zasad HZZ nema rješenja. 

Gore nego za vrijeme rata
Službeno ni iz gospodarskih redova o ovom slučaju nema komentara. U neformalnim razgovorima svi će, međutim, primijetiti da se ni u ratnim godinama nije zamrzavalo državne programe za poticanje zapošljavanja, te složiti kako definitivno nije dobra poruka vlasti da u ovom gospodarskom trenutku štednju pokazuje upravo u tom osjetljivom području. Tim više jer su mjere zapošljavanja ionako samo preventivne naravi, te se njima ne stvara nova radna mjesta, nego zapravo pokušava sanirati i ublažiti gašenje postojećih ili potaknuti pronalazak privremenog posla. S gospodarskim usporavanjem izdvajanja proračuna za politiku zapošljavanja u Hrvatskoj su, činjenica je, konstantno rasla, a jedna od onih za kojom se posljednjih godinu dana najviše posezalo bila je upravo mjera 1600 kuna. No, porastao je, primjećuje Predrag Bejaković s Instituta za javne financije, značajno i broj ljudi koji sudjeluje u programima, odnosno poboljšana je ciljanost mjera. "No, i dalje valja raditi na njihovu sustavnom poboljšanju, kako bi se što manji broj korisnika nakon završetka programa ponovno vraćao na burzu", ističe Bejaković, po čijem mišljenju nije dobro da se zaustavlja ove programe bez analize učinaka.

Za projekt 30.000 kuna
Jedna od mjera koja, pored mjere 1600 kuna bilježi sve veći broj prijava, a oko koje su analitičari, zbog rizika i za korisnika i za državu, prilično podijeljeni, svakako je poticanje samozapošljavanja. Država po projektu izdvaja oko 30 tisuća kuna. Koliko je trenutno zahjetva za ovaj program na čekanju i koliko bi državi bilo potrebno izdvojiti do kraja godine za sve koji udovoljavaju kriterijima, iz HZZ-a nismo dobili informaciju. No, o rastu interesa svjedoče podaci da je lani tu mjeru na početku godine koristio 831 korisnik, a do kraja 2013. broj im se povećao na 5737. Ove godine, kako je već startala štednja, tu je potporu dobilo 133 korisnika.