Nakon što su poručili da je neiskorišteni izvozni potencijal u dva dosad analizirana sektora – drvnog sektora te proizvodnje strojeva i uređaja, vrijedan ukupno oko 730 milijuna dolara, Hrvatska gospodarska komora (HGK) je sad izračunala da se pojedinačno gledajući još veći prostor nudi kroz izvozni rast metalske branše, koju čini gotovo 2500 hrvatskih tvrtki.

Riječ je o trećoj analizi Komore u sklopu projekta Fit4Globe, praćenu primjerom Poljske kao uzoru za naše tvrtke na planu modernizacije kroz učinkovitu apsorpciju EU novca, jer se tako Poljska prometnula, pored Njemačke i Italije, danas u vodeće izvoznike ovih vrsta proizvoda u cijeloj EU.

S najvećim izvoznim potencijalom gotovih metalnih proizvoda ocjenjuju konstrukcije i dijelove konstrukcija, kalupe za staklo, ostale proizvode od željeza i čelika kao i ostale proizvode od aluminija, proizvode od željezne ili čelične žice, bačve, burad i spremnike od aluminija.

Za čak 12 odabranih proizvoda tvrde da postoji neiskorišteni izvozni potencijal u 104 zemlje, u iznosu od 250,7 milijuna dolara, čime bi se izvoz ukupno povećao za 36,7%.

Koristan signal

Općenito, u cijeloj branši ovaj potencijal iznosi 439 milijuna dolara pa kako Komorine kalkulacije pokazuju, da bi se punim ostvarenjem za više od 40% povećao njihov ukupni izvoz, Upravama očito brojnih tvrtki ovo je koristan signal.

U svom komentaru predsjednik HGK Luka Burilović ističe kako metalska branša već posluje na najrazvijenijim svjetskim tržištima pa stoga i smatra da bi to iskustvo moglo biti krucijalno.

Po njemu je najveća vjerojatnost za povećanje izvoza upravo na takva zahtjevna tržišta, poput njemačkog, američkog i austrijskog.

Usto, izvoz ovoga sektora u vrijednosti milijardu eura trenutačno ima udio od 6,5% naše ukupne robne razmjene s inozemstvom, što jasno pokazuje da bi rast izvoza od 40% pozitivno djelovao na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

Metalska branša jedan je od značajnijih sektora: danas zapošljava 38.800 ljudi te čini 7,7% ukupnog obujma industrijske proizvodnje i 11,8% BDV-a cijele prerađivačke industrije.

Preklani je imala udjel od 10,5% (19,4 mlrd. kn) u ukupnim prihodima prerađivačke industrije, no važno je reći da su za 43% prihoda (8,4 milijarde kn), zaslužne mikro i male tvrtke koje čine 96% poduzetnika te branše. Pitanje je kako će ojačati svoju izvoznu komponentu.

Gotovo pola na tržištima vani

Prema predsjedniku Udruženja metaloprerađivačke industrije HGK Željku Mažuranu, ključna je modernizacija sektora kako bi se ostvarilo poboljšanje konkurentnosti. U industriji 4.0, ističe, ovo znači uvođenje robotike i povezivanje na računalne sustave.

Mi smo trenutačno na razini 1.7, te po njemu da bismo preskočili ‘jaz’ do 4.0 moramo koristiti fondove EU po uzoru na Poljsku, tj. ulagati u proizvodnju. Usto, Mažuran iznosi što je sljedeći potez kad dosegnemo potrebnu razinu, i kaže da će trebati “pametno komunicirati o tome da znamo proizvesti proizvod uz konkurentnu cijenu”.

Sve dalje bitno, npr. vrhunska kvaliteta i uredno poštivanje ugovorenih rokova, po njemu se u svakoj varijanti podrazumijeva. Koliko je ovaj sektor značajan u domaćem izvozu, analizom podataka potkrjepljuje potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić.

Od ukupnoga prihoda, kaže, čak 47% ili 9,1 mlrd. kn ostvarena je od prodaje na ino-tržištu, što je 12,6% ukupnih prihoda od prodaje u inozemstvu cijele prerađivačke industrije.

Kod toga Barbarić skreće pozornost na još jednu važnu činjenicu – da su trenutačno vodeća izvozna tržišta za naše metalne proizvode Njemačka, Italija i Austrija, koje su nam tradicionalno ‘top’ trgovinski partneri.

Na svjetskom tržištu metalskih proizvoda izvozni lideri u 2019. bili su Kina (69,6 milijardi dolara), Njemačka (30,2 milijardi), SAD (18,7 milijardi), Italija (18,4 milijarde) i Japan (10,3 milijarde).

Na strani uvoznika prvi je SAD (41,1 milijardi dolara), slijede Njemačka (22 milijarde) i Francuska (11,7 milijardi). Vrijednost ove proizvodnje u EU je 530 milijardi eura te cijeli sektor čini više od 400.000 tvrtki koje zapošljavaju i više od četiri milijuna ljudi.