Godinu pred nama makroekonomski analitičar Velimir Šonje nedavno je nazvao godinom istine jer će, među ostalim, "ulazak u EU i prilagodba statističkim standardima Eurostata naglo uvećati naš javni dug i deficite te izvući na svjetlo dana kvazifiskalne operacije".

To je razlog više da se ustraje na poštovanju Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji je za ovu godinu "pod znakom pitanja". Slična preporuka vlastima više je nego jasna i u nedavnom izvješću MMF-a, u kojemu se Vladu ohrabruje i na korak više u odnosu na prvotne najave deficita opće države od 3,3 posto BDP-a u 2013. "Čini se da su potrebni dodatni napori u 2013.", poručili su članovi Misije baratajući s "prilagodbom rashoda od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2012. i povećanje prihoda od 0,25 postotnih bodova, uglavnom zbog jednokratnih učinaka". U uvjetima brzorastućeg javnog duga, sugerirali su Vladi dodatno smanjenje rashoda za 0,5 postotnih bodova BDP-a (oko 1,7 mlrd. kuna), odnosno svođenje proračunskog manjka na ne više od tri posto BDP-a.

Sugestije su i kvantificirali. Izračunali su da bi smanjenje mase plaća iz proračuna za pet posto godišnje dogodine donijelo uštedu od 0,5 posto BDP-a. U mirovinskom bi se sustavu, prema MMF-u, već dogodine moglo ostvariti oko milijardu kuna (0,3 posto BDP-a) ušteda smanjenjima izuzeća od poreza na mirovine, zatim bržim povećanjem dobne granice za umirovljenja na 67 godina (što je Vlada otklonila kao mogućnost) te povećanjem kazni za prijevremena umirovljenja. U zdravstvu su procijenili da bi se smanjenjem oslobođenja od participacija i pooštrenjem kriterija za bolovanja uštedjelo 0,7 posto BDP-a (2,4 mlrd. kuna), a prostora za oko milijardu kuna uštede u 2013. vidjeli su i u postupnom smanjenju subvencija na 1 posto BDP-a u 2015. No, mišljenje MMF-a ne obvezuje.