Ministarstvo gospodarstva u ponedjeljak je reagiralo na objavu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) vezanu uz prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi, ustvrdivši da su tvrdnje koje su iznijeli netočne. Naime, HUP je upozorio, a Hina prenijela, da prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi, kojim je predložena obveza objave svih nabava iznad 15.000 eura, predstavlja ozbiljnu moguću štetu za domaće gospodarstvo, te veliko administrativno i financijsko opterećenje. Poslodavci navode da bi takav prag bio jedan od najstrožih u Europskoj uniji.

Zagrebačka burza

Crobex indeks porastao, najveći promet ostvaren dionicom Končara EI

Iz Ministarstva gospodarstva u reakciji prije svega ističu da se prag od 15.000 eura odnosi isključivo na postupke jednostavne nabave koji će se ubuduće objavljivati u elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN RH) i nikako se ne smije poistovjećivati s europskim pragovima koje Uredbama i komunikacijama propisuje Europske komisija. Kako navode, oni su jednaki i obvezujući za sve države članice EU, a ovise o vrsti naručitelja i vrsti ugovora. “Hrvatska ih je, kao i sve druge države članice, obvezna primjenjivati te za robu i usluge iznose 221.000 eura, a za radove više od pet milijuna eura. Oni nisu predmet izmjena hrvatskog zakona”, naveli su iz Ministarstva gospodarstva.

Kako dalje kažu, netočna je i tvrdnja da se nacionalni pragovi smanjuju. Upravo suprotno, dodaju, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi procijenjene vrijednosti za primjenu Zakona se povećavaju. Prag za robu i usluge raste s 26.540 eura na 35.000 eura, dok prag za radove sa 66.360 eura na 90.000 eura, a povećavaju se i posebni pragovi za diplomatske misije.

Aplikacije

Meta špijunira korisnike, podaci se šalju u SAD, neke organizacije već su podnijele pritužbe

Također, kažu, netočna je tvrdnja da bi Hrvatska ovim izmjenama postala iznimka u odnosu na ostale članice Europske unije. Primjerice, u Sloveniji je primjena Zakona o javnoj nabavi obvezna od 40.000 eura za robu i usluge i od 80.000 eura za radove. Hrvatski prag bio bi niži za robu i usluge, dok bi za radove bio nešto viši. Konkretno, predloženim izmjenama utvrđuje se prag od 35.000 eura za robu i usluge te 90.000 eura za radove. U Austriji su pragovi, koji se navode u članku doista viši, no važno je naglasiti da se oni određuju uredbom Savezne ministrice pravosuđa i primjenjuju od 2025. godine, što je specifičnost austrijskog sustava, ističu iz Ministarstva.

Tvrdnje da se predloženim rješenjem stvara dodatno administrativno i financijsko opterećenje također nisu točne, kazali su. Objave postupaka jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, registracija gospodarskih subjekata i predaja ponuda u sustavu u potpunosti su besplatni. Sustav je digitaliziran, jednostavan za korištenje, ne zahtijeva dodatne edukacije i svim subjektima omogućuje ravnopravan pristup, naveli su u svojoj reakciji.

Svjetska tržišta

Većina azijskih burzi porasla, kineske pale, cijena nafte skočila

“Neutemeljene su i tvrdnje da će se predloženim izmjenama usporiti sustav nabave. Pravila i uvjete provedbe jednostavne nabave i dalje će određivati sami naručitelji svojim općim aktom, a objava na jedinstvenoj digitalnoj platformi omogućuje brži i transparentniji pristup ponuditelja te jačanje tržišne konkurencije. Zaključno, predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi povećavaju se nacionalni pragovi, europski pragovi ostaju nepromijenjeni, a obveza objave jednostavnih nabava iznad 15.000 eura uvodi se radi veće transparentnosti i jačanja borbe protiv korupcije, bez ikakvih dodatnih troškova za naručitelje i gospodarstvenike. Ova mjera doprinosi digitalizaciji sustava, osigurava ravnopravan pristup tržištu i koristi i javnom sektoru i gospodarstvu”, poručili su iz Ministarstva gospodarstva i izrazili uvjerenje da će “buduće rasprave o ovako važnim temama počivati na provjerenim i točnim informacijama”.