Goran Grubišić, šef službe za marketing i odnose s korisnicima APIS IT-a tvrdi da Porezna i Carinska uprava toj državnoj tvrtci plaćaju upola manje od vrtoglavnih 300 milijuna kuna koliko se ‘šuška’ u informatičkoj branši da te institucije plaćaju za informatičku podršku.

“Naš ugovor s Poreznom i Carinskom upravom u protekle tri godine iznosio je najviše 147 milijuna kuna godišnje”, ističe Grubišić.Priču o pogodovanju toj informatičkoj državnoj tvrtci Poslovni dnevnik otkrio je nakon što je Večernji list opisao kako je propao zajam Svjetske banke za modernizaciju Porezne uprave od 50 milijuna eura. Voditelj tog projekta je, među inima, naveo da je Svjetska banka glatko odbila ideju da se jedan dio te modernizacije izravnom pogodbom prepusti APIS IT-u. Pri tom smo otkrili da to nije jedini posao koji je APIS trebao dobiti mimo tržišnih okvira. Ove godine ističe trogodišnji ugovor od 139,02 milijuna kuna koji je izravnom pogodbom s APIS IT-jem ugovorila Carinska uprava. Grubišić iz APIS IT-a upozorava pak da je riječ o prilično jednostranom tumačenju stanja.“Izgradnja jedinstvenog IT sustava Ministarstva financija kojeg koriste Porezna i Carinska uprava započeo je 1987. godine u vrijeme kada ICT industrija u Hrvatskoj nije bila razvijena, te je jedino APIS IT mogao pružiti uslugu izgradnje i održavanja tako kompleksnog sustava”, kaže Grubišić.Dodaje da su napravili softversko rješenje po mjeri koje se kontinuirano funkcionalno i tehnološki nadograđuje uz stalno praćenje promjena zakonskih propisa. Pojašnjava da je sustav temeljen na cloud tehnologiji po kojoj i nova vlada planira informatizirati državu. Sustav je k tome povezan s organizacijama kao što su HZZO, HZMO, HOK, HGK, DZS, Fina, Regos, HZZ, te državni uredi i ministarstva.“Vidljivo je da se radi se o izuzetno kompleksnim i visoko integriranim sustavima čiji je razvoj trajao više od dvadeset godina i koje je nemoguće preko noći zamijeniti nekim drugim rješenjem ili nekim drugim, nedovoljno iskusnim i opremljenim pružateljem usluge”, naglašava Grubišić. Nastavlja da su u sklopu monitoringa Europske komisije dobili pohvale, jer je APIS IT danas točka u kojoj se državni IT sustavi iz Hrvatske povezuju sa svojim pandanima u EU.“Prema pravnom tumačenju Svjetske banke korisnik sredstava iz kredita o kojem ste pisali ne može biti tvrtka koja je u većinskom državnom vlasništvu ili vlasništvu lokalne samouprave što znači da smo odbijeni isključivo iz formalno pravnih razloga, a više smo nego kvalificirani za realizaciju nekih projekata modernizacije Ministarstva financija”, zaključuje Grubišić.