Ministar Goran Marić konačno kreće s najavljenim davanjem svog pečata upravljanju državnom imovinom kroz izmjene zakonskog okvira.

Sam prijedlog novog zakona koji je upravo pušten u javnu raspravu, ne da kasni u odnosu na planirane rokove, nego je suprotno standardnoj praksi pripremljen premda prethodno nije donesena nova strategija upravljanja koju bi zakon pratio. A na tragu onoga što je Marić i najavio od preuzimanja ovog resora, glavni zadatak je ubrzati donošenje odluka o prodaji i drugim oblicima korištenja imovine, a fokus u narednom razdoblju bit će na nekretninama. Štoviše, strateška poduzeća od HEP-a, Hrvatskih voda i šuma do autocesta i željeznica, potpuno su nestala iz prijedloga novog zakona i niti jednom riječju se ne spominju, pa se može zaključiti tek da će ona ili postati dio posebnog zakona ili će formalno postati tvrtke od posebnog interesa i ući u grupaciju državnih tvrtki u kojoj su uglavnom zračne i riječne luke.

No, ministar Marić imat će ubuduće glavnu riječ u svim odlukama od kadroviranja do raspolaganja nekretninama. Tako će donositi odluke o raspolaganju s dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa čija je procijenjena vrijednost do 7,5 milijuna kuna. Do iste vrijednosti odluke o državnim nekretninama Marić će moći donositi sam. Nekretninama će moći upravljati i po prijedlogu "zainteresirane osobe", a u nizu zanimljivih odredbi jest i ona da će procjene vrijednosti nekretnina obavljati osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima i odlukom ministra državne imovine. Ubuduće će i sve odluke o nekorištenju prava prvokupa donositi sam ministar, neovisno o vrijednosti nekretnine. U slučaju prodaje nekretnina, a isti model uvodi se i za prodaju dionica i udjela, novina je da se početna cijena smanjuje ako u prvom krugu nije bilo interesa, najprije za 30, a potom za 50 posto.

Ne bude li ponuđača, u slučaju udjela u tvrtkama, CERP će se moći "poslužiti" izravnom prodajom. Ono što će zasigurno izazvati najviše polemika je prijedlog izravne pogodbe za raspolaganje nekretninama. Osim za projekte od strateškog interesa, neposredno će se do nekretnina iz portfelja moći doći i ako je osobi potreban dio zemljišta, do 20 posto, za formiranje građevne čestice, kao i u slučaju kada je legaliziran nezakonito izgrađen objekt na državnom zemljištu ili kada je "osoba u mirnom posjedu zemljišta duže od 10 godina temeljem ugovora s lokalnim ili državnim jedinicama. Intenzivirat će se i dodjela bez naknade zemljišta gradovima i općinama, i to ne samo za standardne projekte poput poduzetničkih zona, nego i za programe demografske obnove.

Bez natječaja će Ministarstvo moći osnivati pravo građenja za energetske objekte iz OIE, no isto tako i kada "postoji opasnost od propasti, oštećenja ili znatnog umanjenja vrijednosti nekretnine", te "u korist političkih stranaka". Potonje odredbe zasigurno će biti na meti kritika, jer otvaraju prostor sumnjama u transparentnost. Tim više što je zakon korak unazad što se tiče transparentnosti upravljanja.

Ovlasti u odlučivanju preuzeo je ministar Marić, dok će se, primjerice, evidencija državne imovine voditi interno i po odluci ministra, a tek dio podataka bit će dostavljan u Središnji registar državne imovine. Ujedno će sav nadzor, upravni i inspekcijski, nad upravljanjem imovinom iz državnog portfelja na svim razinama vlasti obavljati samo Ministarstvo.  A na simboličnoj razini pomak unazad po pitanju transparentnosti je i isključivanje predstavnika sindikata i poslodavaca u Upravnom vijeću CERP-a, koji su "integrirani" u proces odlučivanja još iz vremena Hrvatskog fonda za privatizaciju.