Vlada se našla na meti kritika zbog navodno manjkavih rezultata reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije koje su izazvane mogućim potezom Bruxellessa da odgodi pregovore s Hrvatskom o 23. poglavlju “Pravosuđe i temeljna ljudska prava” što bi, neki tvrde, usporilo cijeli proces i odredilo sporiji tempo ulaska u EU. Za Poslovni dnevnik ministrica Ana Lovrin u cijelosti otklanja mogućnost odgode pregovora o tom važnom poglavlju. “Premijer Sanader i glavni pregovorač Drobnjak već su objasnili da se ne radi o odgodi pregovora nego o redovitoj proceduri. Svi govorimo o nečemu što nije službeni dokument, takvim ga drže i EK te Ured za proširenje, pa je s naše strane moguće nekorektno komentirati ga. Ipak, treba reći da možemo očekivati da će u tom redovitom pregovaračkom procesu Hrvatskoj biti stavljeni i neki uvjeti, tj. mjerila koja trebamo ispuniti za otvaranje pregovora o tom poglavlju. To nije ništa neubičajeno i nije ništa što se nije dogodilo i u drugim poglavljima. Ovo je jedno od politički najvažnijih i najosjetljivijih poglavlja gdje će se mjere najdugoročnije provoditi, pa mjerila nisu začuđujuća. Ne bih špekulirala o broju ili sadržaju mjerila. Ono što možemo iščitati iz činjeničnog izvješća EK, a poklapa se s onim što provodimo kroz reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije, govori nam da bi se sada mogla tražiti veća konkretizacija sa specifičnim akcijskim planovima, financijskim kapacitetima i odgovornim tijelima”, objašnjava Lovrin. Prema neslužbenim izvorima, EK bi mogla dati slabiju od očekivane ocjene za rezultate pravosudne reforme i antikorupcijeke borbe koje Hrvatska, prema administraciji, bilježi osobito u ovoj godini kad su smanjeni zaostaci za pola milijuna sudskih predmeta i kad pokrenuta antikorupcijska akcija Maestro daje rezultate. Pregovarači primaju usmena priznanja s radnih sastanaka s predstavnicima EK, to je i sadržaj svih izvješća, no probleme može stvoriti što će službeno izvješće – koje će dignuti “letvicu” u pogledu zadataka i rezultata, stići usred izborne kampanje. Još je mjesec dana do službenog dokumenta EK kojim će se poslati i politička poruka. Predsjednik saborskog Odbora za integracije Neven Mimica smatra da nisu dobar put pokušaji umanjivanja novih uvjeta EK za otvaranje pregovora o pravosuđu i ljudskim pravima. “To će poglavlje usporiti pregovore Hrvatske s EU na način da se trebalo već prije, a sada svakako, vrlo ozbiljno posvetiti reformama na tom području. Pred Hrvatsku se sad postavlja pitanje hoćemo li mijenjati stvari u pravosuđu i borbi protiv korupcije u stvarnom životu, a ne samo na papiru, tj. u dokumentima kao što su Strategija reforme pravosuđa i Akcijski plan za borbu protiv korupcije.

Znali smo, a i EK je najavljivala da će na tom pregovaračkom poglavlju do kraja inzistirati na našim dobrim prilagodbama. I to prvenstveno zbog toga jer ako ne funkcionira vladavina prava, ugroženo je ne samo područje pravosuđa nego se to kapilano širi u poslovni svijet i funkcioniranje demokratskog sustava. To je poglavlje prevažno za ukupno funkcioniranje države i gospodarstva, a EK i zemlje članice EU upravo su se na tom poglavlju opekle u prethodnom krugu pregovora s 12 novih članica, pogotovo kod Bugarske i Rumunjske. Kad se uvidio problem država koje nemaju usklađeno pravosuđe, pa zato ne mogu ravnopravo funkcionirati s ostatkom Unije, formulirali su stajalište da kod novih članica moraju inzistirati na sposobnostima prilagodbe pri otvaranju pregovora i njihovom zatvaranju. Vladi i Saboru to je poznato od samog početka, a olako se preko toga prelazilo“, objašnjava Mimica. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić i članica pregovaračkog tima za to poglavlje navodi da za brzinu nije odlučujući faktor broj mjerila. U službenom dokumentu koji Hrvatska očekuje dobiti za oko mjesec dana bit će određena mjerila, no pregovaračica Bagić tvrdi kako ne bi trebala biti iznenađenje. Naime, sadržaj tih mjerila trebao bi biti uklopljen u poznata pitanja učinkovitosti pravosuđa i borbe protiv korupcije. Još od faze završetka dubinske analize hrvatska strana očekuje postavljanje više uvjeta, a zanimljivo je da Bagić procjenjuje kako pregovori o tom poglavlju neće biti kočnica za završetak pregovora oko ulaska Hrvatske u EU bez ozbira na to dobije li ih deset. ”Pregovori o pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima ne mogu utjecati na brzinu pristupanja Hrvatske EU. Postoji još nekoliko vrućih pitanja poput pregovora o poljoprivredi i industriji ili zaštiti okoliša koja nisu tako medijski interesantna kao pravosuđe ali su u smislu prilagodbe ili u financijskom pogledu toliko zahtjevna da više od pravosuđa mogu potencirati pitanje usporavanja završetka pregovora”, zaključuje Bagić.