U sklopu Vladinih gospodarskih mjera u zdravstvu će se do sredine ove godine reorganizirati mreža bolnica, smanjiti broj djelatnika u upravi, povećati broj pacijenata koji plaćaju participaciju te urediti dopunski rad liječnika. Do kraja 2010. godine neke će se nemedicinske bolničke djelatnosti izdvojiti iz sustava, objedinit će se javna nabava opreme, lijekova i potrošnog materijala te dovršiti projekt ordinacije bez papira. U roku od pet godina u zdravstvu će se uglavnom prirodnim odljevom smanjiti broj administrativnog osoblja za 20 do 30 posto. Rezultat provedbe mjera bit će uštede u proračunu, smanjivanje lista čekanja i broja dežurstava te povećanje smjenskog rada u bolnicama, povećanje likvidnosti sustava, odnosno smanjenje bolničkih dugova. Projekt nastavka reforme u sklopu gospodarskih mjera predstavio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Darko Milinović u društvu predsjednice Vlade Jadranke Kosor, koja je najavila da će u idućih par tjedana obići sva ministarstva kako bi pratila tijek realizacije mjera. Kosor je jučer istaknula da su na njezinu prijedlogu mjera radili svi ministri.

‘Kukavičluk SDP-a’
“Predstavila sam mjere kao svoje jer podnosim najveći dio odgovornosti, no u izradu mjera su bili uključeni svi ministri koji su na njima radili najmanje dva mjeseca, a neki i dulje. Drago mi je da su svi relevantne institucije poput HNB-a, MMF-a, Svjetske banke i domaći stručnjaci ocijenili da će navedene mjere pridonijeti oporavku hrvatskog gospodarstva, te se ne radi o vatrogasnim mjerama nego temeljitim promjenama”, kazala je Kosor. Premijerka je u ponedjeljak odgovorila i na kritike SDP-ova šefa Zorana Milanovića na mjere, prozvavši ih kukavičlukom. “Milanović je prvo ustvrdio da smo prepisali antikrizne mjere od SDP-a, a onda je te iste mjere kritizirao. Najnovije tvrdnje da će SDP ako dođe na vlast vratiti olakšice koje mi ukinemo su kukavičluk. Treba ljudima reći istinu u situaciji kad pokušavamo postići konsenzus oko bolnih rezova za koje je većina stručnjaka ocijenila da će dati rezultate u gospodarskom oporavku zemlje. Nevjerojatno je da nam se prigovara da su ekonomske mjere pisali stručnjaci. Pa program gospodarskog oporavka i ne može pisati nitko drugi nego stručnjaci”, izjavila je premijerka pozivajući Milanovića da umjesto kritike da svoj doprinos u tom naporu. Ministar Milinović je izjavio kako je svjestan da će nova organizacija sustava bolničkog sustava izazvati brojne kritike i neslaganje, pogotovo u Zagrebu. “Nastojat ćemo oko nove bolničke mreže postići konsenzus uz koji bi sve išlo brže, no i ako ga ne postignemo provest ćemo projekt. Očekujem da ćemo izazvati rasprave, ali nadam se da ćemo dobiti podršku, osimonih koji vide svoj interes u zadržavanju postojećeg stanja jer sutra neće biti ravnatelji.

Točni rokovi
Novi menadžment bolnica imat će obvezu provesti sve uštede koje su moguće reorganizacijom i očekujem da će to moći provesti”, kaže Milinović. Iako se najavljivalo da će se nova mreža bolnica odnositi na sve bolničke ustanove u zemlji, Ministarstvo zdravstva za sada je predložilo samo novu organizaciju bolničkog sustava u Zagrebu. Ministar tvrdi da u zagrebačkim bolnicama postoji najviše prostora za uštede, no da će se raditi i na ostatku sustava. Za oko mjesec dana znat će se točni rokovi provedbe projekta spajanja bolnica, no do sredine srpnja projekt bi trebao administrativno zaživjeti. Do tad će se imenovati i novi ravnatelji bolnica koji trebaju provesti sve mjere racionalizacije, poput izdvajanja nemedicinskih djelatnosti, preraspodjele pojedinih odjela, kadrova ili usluga. Velike promjene čekaju i doktore koji obavljaju dopunski rad u nekoliko zdravstvenih ustanova. Prema novom pravilniku o dopunskom radu liječnika koji će se donijeti najkasnije za šest mjeseci, doktori će plaću dobivati samo od jedne ustanove u kojoj su zaposleni, ustanova u kojoj obavlja dopunski rad naknadu će uplaćivati izravno na račun bolnice u kojoj doktor prima plaću. Jednom godišnje Ministarstvo će izdavati licence doktorima za dopunski rad, a u novim ugovorima bit će točno definirani radno vrijeme, popis poslova te naknada za obavljeni posao. Dopunski rad smjet će se obavljati samo u u privatnim ustanovama koje već nemaju ugovor s HZZO-om, kako bi se izbjegao sukob interEsa, a zanimljivo je da poslodavac neće morati odgovarati za štetu koju liječnik izazove u dopunskom radu.Prve negativne reakcije na program racionalizacije sustava zdravstva iz SDP-a su već stigle. SDP-ov saborski zastupnik Rajko Ostojić upozorio je da se radi o neozbiljnom projektu koji uključuje značajno prekoračenje ovlasti, tim više što je ministar Milinović kazao da će se nova zagrebačka mreža bolnica realizirati i bez konsenzusa.

‘Ministar Zagreba’
“Osnivač dijela bolnica koje Milinović misli spajati je Grad Zagreb, i u najmanju ruku je neobično da ministar predstavlja novu mrežu bez suglasnosti vlasnika. Ispada da je Milinović ”ministar Zagreba“, a ne Hrvatske, jer u njegovoj prezentaciji nema ni riječi o općim bolnicama čiji su osnivači županije. Počeo je raditi reda u najučinkovotijim bolnicama, iako postoji niz bolnica koje rade ispod polovične popunjenosti”, izjavio je za Poslovni dnevnik Ostojić. Podsjeća i da je ministar, koji sad spaja bolnice radi veće učinkovitosti, prije manje od dvije godine razdvojio šibensku i kninsku bolnicu, navodno s istim ciljem.

Spajanja

Od 16 zagrebačkih bolnica nastat će šest
Milinović u Zagrebu od 16 bolnica planira napraviti šest, a jedina koje neće pretrpjeti promjene bit će KB Dubrava. Kliničko bolnički centar Zagreb spojit će se s Klinikom za plućne bolesti Jordanovac u novi KBC Zagreb. Četiri bolnice, Klinička bolnica Sestara milosrdnica, Klinika za tumore, Klinika za dječje bolesti Klaićeva te Klinika za traumatologiju spajaju se u Sveučilišnu bolnicu Sestara milosrdnica. KB Merkur te Klinika Vuk Vrhovec spajaju se u KB Merkur. KB Sveti duh, Specijalna bolnica za plućne bolesti Rockfellerova, Dječja bolnica Srebrnjak te Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorizičnim i motoričkim smetnjama Goljak spajaju se i postaju KB Sveti Duh. Od tri psihijatrijske bolnice, Vrapča, Svetog Ivana (Jankomir) te Specijalne bolnice za psihijatriju djece i mladeži (Kukuljevićeva) nastat će nova Psihijatrijska bolnica Vrapče.

Prihodovni cenzus

Bez dopunskog ostaje 370.000 ljudi
Vlada uvodi prihodovni cenzus za sve građane u dopunskom osiguranju s iznimkom darivatelja krvi i dijelova ljudskog tijela, 100-postotnih invalida i djece. Dopunsko osiguranje država će pokrivati samo osobama čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen zakonom, odnosno 1516 kuna. Broj osoba kojima će država plaćati dopunsko smanjit će se s 1,25 milijuna na 880.000 ljudi, odnosno za oko 370.000 osoba.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Plan ušteda za Zagreb

Ukupno 318,5 milijuna kuna
170 mil. kuna objedinjavanjem javne nabave
100 mil. kuna racionaliziranjem troškova tehničkog osoblja
30 milijuna kuna poboljšanjem učinkovitosti i smanjivanjem administrativnog osoblja
13,5 milijuna kuna maksimalna ušteda kroz smanjenje broja članova uprava
5 milijuna kuna racionalizacijom hitne medicinske pomoći