Jačanje infrastrukture, poticanje avioprijevoza, nova željeznička infrastruktura i veći fokus na zelenim politikama, alati su kojima mediteranske zemlje planiraju jačati konkurentnost na turističkom tržištu već u idućoj godini, koja bi za većinu europskih zemalja trebala biti godina oporavka od covida.

Iako je održivost trend na koji se najviše fokusira Hrvatska u strateškim dokumentima, svima ostalima na Mediteranu i dalje je cilj značajan rast prometa i prihoda.

Egipat tako ima ambiciozne planove za održivi rast, velikim ulaganjem u poboljšanje svoje infrastrukture i razvoj novih turističkih područja. Kako je najavljeno iz tamošnjeg Ureda za promociju turizma, Egipat planira uspostaviti novi program poticaja za avioprijevoznike, sufinanciranje troškova marketinških kampanja turoperatora koji uključe Egipat u svoje programe.

U planu je i proširenje mreže cesta i autocesta, te uspostava pruga za brze vlakove, kako bi se regija Nila i Crveno more povezali s Mediteranom. Radovi vrijedni oko milijardu dolara trebali bi biti dovršeni u naredne tri godine, a omogućit će da turisti mogu puno brže putovati do primjerice piramida u Gizi.

Usto, Egipat se planira jače fokusirati na medicinski, vjerski i ekoturizam, i snažno poticati nove investicije privatnog sektora. U Egiptu je inače u ovoj godini otvoreno 430 novih turističkih objekata (24 hotela, 12 kompanija za hotelski menadžment, 10 centara za ronjenje), što je otvorilo dodatnih 4500 radnih mjesta. Plan egipatske Vlade je održivim rješenjima povećati broj turista na 30 milijuna godišnje, uz prihod od 30 milijardi dolara do 2030. godine.

Turska očekuje 56 milijardi
Turska u idućoj godini planira privući 60 milijuna stranih posjetitelja i očekuje da će turizam donijeti prihod od 56 milijardi dolara. Turski dužnosnici i poznavatelji industrije optimistični su u pogledu rasta turizma u zemlji 2023., te vjeruju da će snažan oporavak turizma ove godine i slaba valuta dati poticaj daljnjem rastu.

Nedavno je revidiran cilj za ovu godinu, na 51,5 milijuna stranih turista i 46 milijardi dolara prihoda, što je nešto više od službenog cilja postavljenog u listopadu, kada su dužnosnici procijenili da bi zemlja trebala ugostiti 50 milijuna stranih turista, uz 44 milijarde dolara prihoda od turizma do kraja godine.

Prema službenim podacima objavljenim krajem listopada, broj stranih gostiju u Turskoj porastao je 88,1 posto na godišnjoj razini i dosegao 39,61 milijun u prvih deset mjeseci ove godine, što je gotovo na razini prije pandemije 2019. godine, kada je zemlju posjetilo 45 milijuna stranih turista.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Turski plan je daljnja diverzifikacija s ciljem privlačenja više turista koje zanima kulturna i povijesna ponuda. Grci su pak nedavno dobili studiju kuće Future Market Insights (FMI) koja im u idućih deset godina predviđa godišnji rast turističkog prometa za 7,5 posto, s tim da su najjače strane Grčke njezina kulturna baština i prirodne ljepote, kao i gastronomija koja u posljednje vrijeme privlači veliki broj kulinarskih entuzijasta.

Velik broj turista privukli su destinacijski turizam, vjerski turizam, medicinski turizam, ekoturizam. Prema istraživanju, dobna skupina od 36 do 45 godina vjerojatno će imati udio od 29,5 posto u ukupnom broju budućih turističkih posjeta Grčkoj, a slijedi je dobna skupina od 46 do 55 godina. Istodobno, s obzirom na to da online booking koristi sve više ljudi diljem svijeta, očekuje se i povećanje broja individualnih putnika.

Nedostatak fokusa na zelene politike jedna je od slabih karika grčkog turizma koja bi mogla poremetiti takav razvoj događaja, uz regionalni nedostatak telekom i zdravstvene infrastrukture, te nedostatak infrastrukture za opskrbu električnom energijom. Grcima fali i luksuznog smještaja i sportskih objekata, utvrdio je FMI.

Jeftinije alternative
Brzi vlakovi i jačanje željezničke infrastrukture trend su koji jača i unutar zemalja kao i kad su u pitanju putovanja unutar Europe. Prošlog ponedjeljka španjolske željeznice otvorile su novu brzu rutu AVE koja povezuje Madrid s Murcijom na jugoistoku Španjolske. Radi se o dovršetku projekta koji je započeo 2003., a počevši od utorka, putnici će između Madrida i Murcije moći stići za 2 sata i 45 minuta.

Inače, nakon Kine, Španjolska ima drugu najveću svjetsku mrežu brzih željeznica, a ovim je projektom uveden niz alternativnih ruta koje goste prevoze u različite destinacije po još nižim cijenama.

U studenom je i privatni operater brzih vlakova Iryo pokrenuo novu rutu brzih vlakova između Madrida i Barcelone, dva najveća grada u Španjolskoj. Ovu rutu opslužuju Ouigo, Renfe, a sada Iryo, pružajući putnicima jeftine alternative. Kako je objavljeno prošlog mjeseca, cijene karata za ovu rutu pale su za oko 43 posto, u prosjeku s 81 eura na 46 eura po sjedalu.

Na proširenju mreže brzih željeznica radi i Italija, koja je najavila nove usluge brze željeznice koje povezuju međunarodnu zračnu luku Rim-Fiumicino s glavnim željezničkim postajama u Napulju i Firenci.

Talijanska državna željeznica FS Italiane zainteresirana je za pokretanje brzih vlakova između Barcelone i Pariza do kraja 2024. Prije nekoliko dana, Švicarska je pokrenula najnoviji vlak GoldenPass Express, s modernim i otmjenim vagonima koji povezuje švicarske gradove Montreux i Interlaken.