Smanjenje javnog duga bit će prioritet hrvatske Vlade kada je riječ o javnim financijama, izjavio je resorni ministar Zdravko Marić na bečkoj konferenciji Euromoney. Prvi čovjek domaće riznice bio je jedan od sudionika intervjua “jedan na jedan” koji su sa šest ministara financija država srednje i istočne Europe vodili predstavnici Euromoneya. Kako je na početku razgovora istaknuo John Orchord, direktor u Euromoneyu, hrvatski ministar ima razloga što je došao nasmiješen – hrvatski BDP raste, ostvaren je proračunski višak, a podignut je i kreditni rejting, sažeo je Orchord najvažnije hrvatske ekonomske događaje u posljednje vrijeme.

“Posljednjih godinu i pol bili su vrlo uspješni. Rastemo 3% i smatram da je to održiv rast. Ostvaren je i napredak u fiskalnoj konsolidaciji. U idućem razdoblju namjeravamo ne samo zaustaviti rast javnog duga, već ga početi i smanjivati”, istaknuo je Marić. Smanjivanje javnog duga počivat će, kaže, na tri stupa: stimuliranju gospodarskog rasta, daljnjoj fiskalnoj konsolidaciji i efikasnijem prikupljanju poreznih prihoda. Na pitanje što su bili glavni pokretači ekonomskog rasta, Marić je istaknuo kako je to – kao i kod većine država u regiji – bio izvoz što je u hrvatskom slučaju posebno naglašeno kroz turizam.

“No, doprinos je došao iz proizvodnog sektora. Vidimo snažne stope rasta industrijske proizvodnje, a oporavlja se i građevinarstvo“, naglasio je Marić.

I pristupanje EU dalo pozitivan obol, osvrnuo se hrvatski ministar, posebice u kod izvoza. Što se tiče povlačenja novca EU fondova, uvjeren je kako u narednom razdoblju Hrvatska može ostvariti dvoznamenkaste stope rasta. Na pitanje kako komentira tvrdnje MMF-a da je naše gospodarstvo preovisno o turizmu, Marić je kazao kako se slaže da je njegov udjel u BDP- od 18 posto visok. No, to, veli, nije problem turizma, već ostalih gospodarskih sektora koji imaju premali udjel.

Uz Marića, sudjelovali su i ministri iz Srbije, Litve, Armenije, Gruzije i Makedonije. Fokus na ovaj dio svijeta ne treba čuditi s obzirom na to da se od regije očekuje nastavak snažnog ekonomskog rasta te dobra izvedba lokalnih financijskih tržišta. U tom kontekstu poučan je primjer Srbije i Litve. Kako je istaknuo srpski ministar Dušan Vujović, njihove javne financije do prije nekoliko godina bile su na rubu sloma, a danas ostvaruji suficit i bez problema servisiraju obveze. Ekonomsko stanje znatno je poboljšano i u Litvi, koja je iskusila snažno iseljavanje nakon pristupanja EU 2004., stanovništvo se smanjilo 16%. No, prošlog mjeseca Litva je zabilježila veći broj useljavanja od odlazaka.