Devet mjeseci otkako je došao na mjesto predsjednika Uprave Metroneta, Željko Lukač, koji je uz Borislava Škegru, Tomislava Matića i Antu Ramljaka, najupućeniji u stanje te Quaestusove investicije, pristao je čitateljima Poslovnog dnevnika otkriti njezinu pozadinu. Metronet je, naime, od mlade nade hrvatskog telekomunikacijskog sektora, koja se hvalila da je spremna tržišno se obračunati s T-HT-om, unazad godinu dana pretvorio u najkontroverzniju telekomunikacijsku tvrtku u Hrvatskoj o kojoj se kontinuirano govori da su joj dani odbrojeni. I onda, povrh svega, prije nekoliko dana belgijski Bayarmont Ventures nudi svega 1 euro da preuzme većinsko vlasništvo u tvrtki, a Quaestus oštro odgovara da je to provokacija.

Zašto danas smatrate da je Bayarmont Ventures neozbiljan investitor kad ste lani s njima razgovarali?
Zato što su u međuvremenu pokazali svoje pravo lice te smo uvjereni da rade protivno poslovnim običajima i na štetu Metroneta. Lani smo, naime, tražili partnera za Metronet s naglaskom na financijske ulagače. Među inima javio nam se i Bayarmont Ventures. Mi smo im na njihov zahtjev i nakon potpisanog ugovora o povjerljivosti dostavili detaljnu dokumentaciju o poslovanju Metroneta. No poslije se ispostavili da su informacije iz te dokumentacije dospjele u javnost. Jednako tako se ispostavilo da predstavnik Bayarmonta svjesno i kontinuirano u javnosti stvara dojam da se u Metronetu rade mutni poslovi. Mi smo zbog toga tražili očitovanje policije koja je objavila da nije bilo nikakve istrage ili ‘češljanja’ Metroneta. No Bayarmontova hajka se nastavila i sad je kulminirala s dopisom koji oni nazivaju ponuda o preuzimanju za jedan euro, a mi je jedino možemo nazvati provokacijom.

Zašto smatrate da je ta ponuda provokacija? Bayarmont, naime, tvrdi da oni misle ozbiljno.
Svatko može napisati ponudu o preuzimanju za jednu kunu, dolar ili euro. U krajnjoj liniji takvih ponuda je i bilo unazad desetak godina. Međutim, u svim tim slučajevima ili je država ili je banka zatražila da joj se jave zainteresirani ulagači koji su sa svojom bilancom spremni jamčiti za bilancu neke posrnule tvrtke, poput željezara, brodogradilišta, PIK-ova i sličnih organizacija. Tada je uobičajeno da se ponudi jedna kuna, dolar ili euro i shodno tome preuzme većinsko vlasništvo. Međutim, Metronet nije ni prije bio u situaciji da mu treba tako nešto, a niti je sada, te ono važnije, Quaestus kao vlasnik te tvrtke nikada nije zatražio tako nešto. Umjesto toga Bayarmont Ventures samoinicijativno šalje takvu ponudu iako zna da je dugoročan plan Quaestusa, kao investicijskog društva, prodati Metronet. U tom kontekstu ponuda o preuzimanju za jedan euro nije ništa drugo nego investicijski damping, odnosno pokušaj rušenja realne cijene tvrtke.

Dobar dio ovoga što tek sad tvrdite, znali ste mjesecima unazad. Zašto o tome niste ništa željeli govoriti?
Nismo mogli vjerovati da Bayarmont može dobiti toliko na važnosti, kad je nama u Quaestusu bilo očito da oni pokušavaju sniziti cijenu Metroneta bilo zbog svojih ili nečijih tuđih interesa.

Razgovarate li s kojim potencijalnim kupcem Metroneta?
Quaestus je odlučio formalni proces uključenja strateškog partnera odgoditi do početka iduće godine. Cilj nam je da poslovno zaključimo ovu godinu i tako pokažemo koji je realni potencijal Metroneta. Tvrtka je sad organizacijski, operativno i financijski stabilna, što će se svakako vidjeti u financijskom izvješću za 2008. godinu

Koji su rezultati devetomjesečne konsolidacije Metronetova poslovanja?
Osobno sam zadovoljan postignutim. Glavni problem Metroneta je bila loša procjena tržišnih okolnosti i vlastitih mogućnosti menadžmenta kompanije što je rezultiralo velikim nerazmjerom ostvarenih prihoda i preuzetih obveza te negativnim “cash-flowom”. Zato smo napravili smijene u Upravi te pristupili izradi novog poslovnog plana i temeljitom restrukturiranju poslovanja. Kako bi povećao prihode, Metronet je promijenio prodajni pristup i stavio naglasak na iskorištavanje postojeće optičke mreže od 2600 kilometara u 36 gradova, zatim stavio naglasak na osiguravanje likvidnosti kroz efikasniju naplatu potraživanja, te kroz stjecanje novih korisnika, osobito velikih poslovnih korisnika u privatnom sektoru. Tako smo samo u posljednjih nekoliko mjeseci dobili dva velika ključna klijenta grupu Nexe i grupaciju Mepas.

Što je s troškovima? Metronet se, naime, ove godine najčešće spominjao u kontekstu dugovanja i obveza.
Znatno smo srezali operativne troškove za povezivanje lokacija, uredskog poslovanja, marketinga i reprezentacije, za suvišnu tehničku opremu te smanjili broj zaposlenika za gotovo trećinu. Metronet ima 206 zaposlenika. Usto smo odustali od širenja u segment privatnih korisnika i ponovno se usmjerili isključivo na poslovne korisnike.

U financijskom smislu, što to konkretno znači? Je li Metronet sada sposoban servisirati svoje operativne i ostale dugove?
Da. Kao rezultat restrukturiranja, Metronet je već u travnju ostvario pozitivnu razinu operativne dobit, što znači da je društvo u mogućnosti uredno servisirati sve svoje tekuće operativne troškove. Primjerice, u siječnju, znači prije restrukturiranja, imali smo prihod od 17,7 milijuna kuna i negativan EBITDA od 1,73 milijuna kuna, a u rujnu je prihod bio 18,8 milijuna kuna uz pozitivan EBITDA od 2,08 milijuna kuna. Drugim riječima, tvrtka sada ima zdrav financijski temelj na kojem ćemo do kraja sljedeće godine ostvariti zadane financijske ciljeve, a to su ukupni prihod od najmanje 35-40 milijuna eura i EBITDA marža od 20 posto, odnosno 7-8 milijuna eura.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Što je sa servisiranjem dugoročnih obveza?
Dobar dio njih smo reprogramirali te smo napravili plan servisiranja preostalih dugovanja. U tom kontekstu je vrlo važna naša dokapitalizacija tvrtke u svibnju od 94 milijuna kuna u sklopu koje je Quaestus ubrizgao u Metronet 32 milijuna kuna u gotovini te u sklopu koje je u vlasničku strukturu tvrtke ušao i Stipo Matić, čelnik grupe M SAN. Osim toga podršku u daljnjem razvoju dali su nam kroz financiranje opreme tvrtka Cisco, a financijski nas i dalje prate gotovo sve vodeće banke u Hrvatskoj koje su to činile i do sada.

Koliko je dosad ukupno uloženo u Metronet?
U tri godine, koliko Metronet postoji kao tvrtka, u poslovanje je uloženo gotovo 85 milijuna eura, odnosno oko 600 milijuna kuna, od čega je 150 milijuna kuna vlastiti kapital, a 450 milijuna kuna predstavljaju obveze tvrtke poput obveznica, komercijalnih zapisa, kredita dobavljača i sindiciranog kredita, odnosno standardni alati s kojima tvrtke financiraju svoj razvoj.

Jesu li se zbog promjene planova i restrukturiranja kompanije promijenili planovi tvrtke o osvajanju 10 posto hrvatskog telekomunikacijskog tržišta do 2010. godine?
Dugoročan cilj Metroneta je zauzeti 20-25 posto telekomunikacijskog tržišta u segmentu poslovnih korisnika. I vjerujem da je to ostvariv cilj. Naime, Metronet drži više od 12 posto tržišta u segmentu velikih korisnika i 10 posto u segmentu malih i srednjih korisnika.

Koliki prihod Metronet planira ostvariti u 2008. godini?
Ovu godinu planiramo zaključiti s prihodom od 225 milijuna kuna, točnije rečeno s rastom od gotovo 90 posto u odnosu na prošlu godinu, te s operativnom dobiti na razini od 15 milijuna kuna. Glavni cilj Metroneta za predstojeću godinu je prihod od 300 milijuna kuna te da budemo “cash-flow” pozitivni, a ne samo EBITDA pozitivni. Ukratko, znači da Metronet stabilizira svoje poslovanje te da iz “start-up” faze uđe u stadij stabilnog i pozitivnog poslovanja.

Posebna tvrtka

Kakvi su planovi za privatne korisnike s obzirom na to da je to bio jedan od glavnih miraza koje ste dobili preuzimanjem Vodatela?
Ideja je da se taj segment poslovanja izdvoji iz Metroneta i pronađe strateški partner koji ga je spreman nastaviti razvijati. Riječ je o segmentu koji traži dugoročan plan ulaganja od nekoliko stotina milijuna eura pa nije isključeno da ćemo ga prodati. No želim naglasiti da ćemo svim postojećim korisnicima nastaviti pružati usluge, ali nećemo aktivno privlačiti nove privatne korisnike.