Rast prihoda od 8 posto na 115 milijuna kuna i operativne dobiti za 43 posto na 28 milijuna kuna u šest mjeseci ove godine, nisu jedini razlozi zbog kojih je predsjednik Uprave Metroneta Željko Lukač tražen sugovornik. Stvari za koje se Metronet zalagao, poput zaoštravanja regulacije telekomunikacijskog tržišta i novog odnosa snaga između HT-a i alternativnih operatera, sve se više zamjećuju u praksi. Ne treba zaboraviti da je Lukač ujedno i menadžer fonda Quaestus u kojem mu je partner premijerkin savjetnik Borislav Škegro. Poslovni dnevnik zanimala je i priča o potencijalnom interesu fonda Mid Europa Partners za Metronet, potaknuta širenjem tog fonda na BiH i Sloveniju, te Mađarsku i Srbiju. No, Lukač kaže da se Metronet ne prodaje. Zanima ga više potencijal tržišta i postizanje neto dobiti jer, kaže, to je važno ulagačima.

Kakav je potencijal rasta domaćeg telekom tržišta?
Ove godine očekujem smanjenje, a zatim njegov rast. Rast će potaknuti internetske, podatkovne i ICT usluge.

Je li nužno da se spoje alternativni operateri?
To bi bilo lakše rješenje, ali pitanje je ima li volje i interesa vlasnika i financijera alternativnih operatera u koje je uloženo puno, po našoj procjeni, oko 500 milijuna eura. Traženje načina da se te investicije povrate dovodi do različitih ideja. Samo Metronet je uložio gotovo 100 milijuna eura.

Kako će onda alternativni operateri financirati daljnji razvoj?
Nije rješenje samo spojiti operatere. To bi značilo da smo se pomirili sa situacijom, a ona je loša, neprihvatljiva i nije sukladna onome što se radi u EU gdje su novim operaterima u praksi stvorili uvjete za održivu liberalizaciju, odnosno otvorili tržište i uveli jednaka pravila rada za sve. To se postiže kroz čvršću regulaciju.

Što to konkretno znači?
To znači da se regulacijom trebaju stvoriti uvjeti da se umjesto za 10-15 posto tržišta, za koliko se vodeći alternativni operateri mogu natjecati danas, mogu takmičiti za 40-50 % tržišta. To bi otvorilo prostor od 500 milijuna eura potencijalnih prihoda za konkurenciju HT-a, što bi omogućilo održivu liberalizaciju. Tada nitko ne bi mogao reći da ima previše alternativnih operatera.

Smatrate da liberalizacija nije dobro odrađena?
Da. Dovoljno jasan pokazatelj da liberalizacija nije dobro odrađena je sama činjenica da se neprekidno ponavlja da ima previše alternativnih operatera, dok se uopće ne uzima u obzir da se govori o tržištu koje vrijedi više od 15 milijardi kuna, i da na tom tržištu jedna tvrtka – HT ima veću profitabilnost od bilo kojeg operatera u regiji i šire, unatoč snažnoj konkurenciji. Konkretno, HT ima 500 milijuna eura operativne dobiti što je više od ukupnih prihoda svih njegovih konkurenata.

Tko je odgovoran za aktualno stanje liberalizacije tržišta?
Nije to isključivo krivnja regulatora HAKOM-a, jer nisam siguran da ta on ima sve mehanizme da može provesti održivu liberalizaciju. Potrebna je pomoć i inicijativa i drugih institucija poput Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Zašto bi otvaranje 50% tržišta alternativcima bio dobar cilj regulacije?
Bez toga neće biti konkurencije ili ona neće moći biti prava konkurencija, a to bi stvorilo teške posljedice za konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Zbog alternativaca je i došlo do investicija i pada cijena telekom usluga.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Zašto stalno ističete HT kao negativan primjer?
HT je u povlaštenom položaju, a krši niz zakona i pravila, što smo dokazali i na sudu. Nedavno je regulator na naš zahtjev pokrenuo nadzor nad HT-om jer je spuštao cijene ispod dopuštene granice. HAKOM je HT-u naložio da prestane s tom protuzakonitom praksom. Prema zakonima EU, to što je napravio HT je jedan od najtežih prekršaja i podliježe drakonskim kaznama. U Portugalu je regulator kaznio bivšeg monopolistu s 38 mil. eura zbog diskriminacije konkurencije. A HT-u, koji drži 90% tržišta u Hrvatskoj, ovo nije jedini slučaj dokazanog kršenja zakona.

Što očekujete od reforme javne nabave koja bi trebala otvoriti novo tržište za alternativne operatere – ono države i državnih tvrtki?
Postoji potreba da se raspišu transparentni javni natječaji u državnim tvrtkama kojima bi cilj bio smanjenje troškova. Cijene najvećeg operatera zbog regulacije su 30% veće od Metronetovih, pa se treba pitati što se čeka i zašto neke institucije nisu pripremile ili raspisale natječaje. No, nije Vlada ta koja bi trebala raspisati natječaje već državne tvrtke i institucije. Godinama je praksa da se samo produžava ugovor s prijašnjim operaterom, kao da konkurencija ne postoji.

Koliko godišnje može država uštedjeti na taj način?
Između 200 i 300 milijuna kuna.

Iz telekomunukacija u ICT

Kako ćete odgovoriti na HT-ovu kupnju Combisa i nove ICT usluge koju planiraju zajedno ponuditi?
S partnerima smo u pet godina realizirali niz zahtjevnih ICT usluga, te pripremili i nove, troškovno povoljnije. Tvrtkama ćemo ponuditi cjelokupnu ICT uslugu, od hardvera i softvera preko interneta, telefona i mreže. Zato ću reći da je HT-ov potez zapravo reakcija na našu ponudu.

Hoćete li ICT usluge nuditi u suradnji s King ICT-em, tvrtkom vlasnički povezanom s vašim investitorom MSAN-om i najvećim konkurentom Combisa?
King ICT je naš partner praktički od samog početka i potencijalni je partner na ovom projektu. Međutim, ICT usluge su vrlo široko područje pa razgovaramo o tome i sa drugim našim partnerima kao što su CS, Recro, Verso, S&T i drugi.

Kakve rezultate ove godine očekuje Metronet zahvaljujući širenju ponude?
Vjerujem da ćemo prebaciti planirani prihod od 240 milijuna kuna i operativnu dobit od 60 milijuna kuna. Lani smo uložili 25 milijuna kuna u kapitalne investicije, te i ove godine očekujemo istu razinu, što je oko 10 posto naših prihoda.