Pomalo u sjeni rasprava o novim i starim turističkim zonama, predložene izmjene Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije donose i zasad papirnatu realizaciju neobičnoga projekta o kojem se govori već nekoliko godina: nove međunarodne zračne luke na predjelu Prpuša pokraj Šestanovca.

Tu ideju već dvadesetak godina gura dugogodišnji načelnik toga mjesta s oko 2600 stanovnika Živko Trogrlić, a kao investitor ili barem posrednik u dovođenju ulagača najviše se spominjao Slobodan Ljubičić, nesuđeni kupac Brodotrogira.Zračna luka Šestanovac-Prpuša uvrštena je u prijedlog izmjena Prostornog plana, tamo bi na čak 568 hektara niknuo međunarodni aerodrom, koji bi dimenzijama – posebno 3,5 kilometra dugom pistom – nadmašio i zračnu luku Split-Kaštela, cestom udaljenu jedva 70 kilometara.Šestanovački aerodrom kao potencijalni projekt pojavio se još početkom devedesetih, a 1996. IGH je po narudžbi Splitsko-dalmatinske županije napravio projektnu studiju "Zračna luka Šestanovac – Makarska rivijera", uz podršku svih obližnjih općina i gradova, posebno turistički razvijene Makarske rivijere. U međuvremenu je Šestanovac dobio važan čvor na autocesti A1, najbliži spoj Makarske i okolice s Dalmatinom.I dalje je najvažniji "objekt zračnog prometa" u planu splitski aerodrom, koji ove godine bilježi rekorde u broju putnika, a u tijeku je i njegovo proširenje, koje će dodatni zamah dobiti nedavnom kupnjom zemljišta Kaštelanskih staklenika u neposrednoj blizini. Već u prvih 11 mjeseci ove godine splitski je aerodrom oborio prošlogodišnji rezultat, kroz njega je prošlo 1,4 milijuna putnika, a dobit na kraju 2011. dosegnula je 31,7 milijuna kuna, koji su sasvim usmjereni na modernizaciju i širenje kojima bi se pokrile potrebe do 2040.

U vrijeme kad se počelo intenzivnije govoriti o šestanovačkom aerodromu, Slobodan Ljubičić za projekt je najavljivao  interes američkih vlasnika londonskog aerodroma Gatwick, no danas nam kaže da se s njima samo konzultirao o isplativosti projekta. "Kad sam se natjecao za kupnju Brodotrogira, splitski aerodrom svojim se kapacitetima pokazao kao limitirajući faktor, pa smo se okrenuli mogućnosti gradnje novog aerodroma kod Šestanovca, mnogo većeg nego se tada govorilo i planiralo. Stručnjaci s Gatwicka su nam izračunali da bi aerodrom bio profitabilan s dva milijuna putnika, a s obzirom na blizinu Splita, Dubrovnika, Makarske, Međugorja…, siguran sam da bismo to postigli", kaže Ljubičić, dodajući da bi glavnina prometa dolazila od niskotarifnih prijevoznika, ali i od interkontinentalnih letova koje Split ne može primiti. Veliki prihod bi se mogao povući i prijevozom tereta iz ne tako daleke doline Neretve. Njegove procjene govore da bi projekt "težio" 200 milijuna eura. Ljubičić kaže da je za njega samog ovo prevelik zalogaj, no siguran je da bi se mogli privući kineski investitori, "kojih je dnevno u zraku više nego je Hrvata na zemlji". Ipak, kad bi ušao u takav posao, očekivao bi i neku vrstu potpore države koja je ionako vlasnik većine zemljišta.

Ambiciozan plan

Od Zemunika do Čilipa devet zračnih luka

Osim Šestanovca i postojećih aerodroma kod Splita i na Braču, u Prostornom planu ucrtane su i manje zračne luke na Hvaru i Visu. Kad bi se ostvarili i planovi susjednih županija te sagradili aerodromi u Stankovcima i Pokrovniku, Dalmacija bi od Zemunika do Čilipa imala ukupno čak devet zračnih luka, a tome možemo pridodati i ideju o morskim uzletištima za hidroavione.