Neplaćenih poreznih dugovanja koje je zatekla ova Vlada dolaskom na vlast krajem 2011. bilo je 51 milijarda kuna, od čega je samo 26 milijardi kuna bilo ono za što se može reći da je moguće naplatiti, a sve ostalo je, ili 25 milijardi kuna, za otpis jer je zastarjelo, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić.

Odgovarajući novinarima na pitanja vezana za porezna dugovanja i njihovu naplatu te što je ova Vlada po tom pitanju učinila, Linić je u Ministarstvu financija nakon potpisivanja ugovora o zajmu od 150 milijuna eura sa Svjetskom bankom, kazao da je Vlada prvo krenula sa setom reprograma, prvim pa drugim, za ta dugovanja.

Naveo je da je 7.500 subjekata podnijelo zahtjev i dobilo mogućnost reprograma poreznih dugovanja slijedom čega je reprogramirano oko 3,5 milijarde kuna na dvogodišnji rok otplate, čak sa jednim dijelom i mogućnošću potpunog otpisa kamata ako bi se dug otplatio odjednom.

Nakon toga se, podsjetio je, krenulo u predstečajne nagodbe da se sa ostalim vjerovnicima pokušaju postići bolji rezultati te su uz uspješne predstečajne nagodbe uspjeli riješiti oko 1,5 milijardi kuna dugovanja, od čega je oko 700 milijuna kuna otpisano, a ostalo refinancirano.

Na pitanje koliko su uspjeli naplatiti u svom mandatu od poreznih dužnika i tko je sve na toj listi, ministar Linić je kazao da će to pokušati izračunati, jer iako je bio pad gospodarske aktivnosti i BDP-a, imali smo rast poreznih prihoda zbog spomenutih pritisaka kojim se uspjelo nešto naplatiti.

Govoreći o najvećim dužnicima Linić je kazao da je dovoljno spomenuti dvije pravne osobe Dalmacijavino i Badel, jer se tu ne radi o porezima nego o trošarinama koje su skupljale i trebale su to platiti, ali nisu.

Dalmacijavino ima prijavljenih 1,5 milijardi kuna duga, što je Linić ocijenio direktnim potkradanjem proračuna, a drugi je Badel s nešto manje od pola milijarde kuna duga.

Za razliku od njih duhanska industrija trošarine uplaćuje u državni proračun, što po njemu samo pokazuje da tolerancija prema subjektima koji ne plaćaju svoje obveze mora prestati.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Sve istodobno, kako je kazao, prate i napadi na Ministarstvo financija koje je promijenilo politiku i uvelo reda. Treba shvatit da onaj tko radi i zarađuje mora plaćati i obveze, istaknuo je.

Naveo je i kako je naplativost poreza u državi s ovom Vladom preko 92 posto, i to su naplate novih poreza, a ostalih 8 posto su tvrtke koje propadaju i gdje se uz predstečajne postupke pokušava naći rješenje ili su zatvorene, a dobrim dijelom su to manja trgovačka društva.

Na pitanje da je danas dobio novi zadatak od premijera (koji je dao naputak ministrima financija, unutarnjih poslova i pravosuđa da utvrde sva nenaplaćena potraživanja države do dolaska na vlast sadašnje Vlade) i kakve rezultate očekuje, ministar Linić je odgovorio da imaju manje-više sve podatke i tu nije problem. A ulaziti u to koliko je kriva pojedina osoba i politika rekao bi da je kriva prije svega politika, kazao je.

Smatra da je tvrtke s velikim dugovima trebalo rješavati i stečajevima, što se često nije radilo i za što je odgovorna politika koja se nije mijenjala.

"Stvorili smo u Hrvatskoj mentalitet da stečaj nije poželjan, da treba bježati od toga i da su ugroženi zaposleni, a svaka disciplina je značila jadni radnici, a to nije istina", istaknuo je Linić.

Nisu radnici problem, jer su oni najviše stečajeva i pokrenuli kako bi naplatili svoja potraživanja, nego je problem politika i neorganizirana država u kojoj se dugi stečajni rokovi, i do 10-15 godina, s mogućnošću naplate tek oko 10 posto potraživanja. Politika je kriva, zaključio je Linić.