Ministri su odbacili kritike da Vlada ne zna upravljati javnim financijama te da se zadužuje mimo plana, i to na telefonskim sjednicama.
Ministri u Vladi odbacili su danas kritike da Vlada ne zna upravljati javnim financijama te da se zadužuje mimo plana i to na telefonskim sjednicama, ističući kako je zaduživanje potrebno zbog refinanciranja dugova koji su nastali ranijih godina.
Ministar financija Slavko Linić uoči današnje sjednice Vlade, prve u 2014. godini, kazao je kako takve ocjene daju ljudi koji "jako slabo znaju o financijama".
Ministri u Vladi odbacili su danas kritike da Vlada ne zna upravljati javnim financijama te da se zadužuje mimo plana i to na telefonskim sjednicama, ističući kako je zaduživanje potrebno zbog refinanciranja dugova koji su nastali ranijih godina.
Ministar financija Slavko Linić uoči današnje sjednice Vlade, prve u 2014. godini, kazao je kako takve ocjene daju ljudi koji "jako slabo znaju o financijama".
Novinari su ga, naime, pitali za komentar analize Instituta za javne financije u kojoj se ocjenjuje da Vlada nema strategiju zaduživanja i upravljanja javnim dugom, te kao negativni primjer ističe da je na posljednje dvije sjednice u prošloj godini, od koje je jedna bila telefonska, Vlada donijela odluke o zaduženju u ukupnom iznosu od 4 milijarde kuna.
Linić odvraća kako od tih stručnjaka nije čuo što bi Vlada trebala napraviti, primjerice, s Hrvatskim autocestama i Autocestom Rijeka-Zagreb.
"To nisam čuo. Te kredite treba vraćati, vraćaju ih građani Hrvatske, a nisam čuo komentar stručnjaka. Isto tako, restrukturiranje željeznica kasni deset godina, neka mi objasne što su spavali 10 godina", odgovara Linić na kritike.
Dugove vraća državni proračun i zato se zadužujemo, to radimo zadnje dvije godine i htio bih malo više ozbiljnosti, dodaje ministar financija.
"A kako ćemo se kratkoročno zaduživati, to je ipak stvar ministra financija, a ne stručnjaka. Stručnjaci neka se bave našim dugovima i kako ih riješiti – tada ću ih cijeniti", poručio je.
Ponavlja da od tih stručnjaka želi čuti mišljenje o monetizaciji ili koncesijama na autoceste. "A nažalost, nisam ih čuo. Očito, boje se građana i skrivaju svoje mišljenje i znanje", zaključio je.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić naglašava da Hrvatskoj u ovoj godini za refinanciranje dugova treba 50-55 milijardi kuna te stoga "mora imati širok spektar potencijalnih izvora sredstava za finaciranje i refinanciranje duga".
"Iznosi koji se spominju (4 milijarde kuna) manji su od 10 posto od ukupnog refinanciranja, a svi su u funkciji refinanciranja nečega što je nastalo svih ovih godina. Prema tome, Vlada mora koristiti sve moguće izvore da bi to osigurala", ustvrdio je.
To što se o zaduživanjima odlučivalo na telefonskoj sjednici Vlade Grčić ne smatra spornim. "To je manje bitno, pitanje je samo hitnoće uspostave aranžmana, ali ništa tajnovito tu nema", rekao je.
Kritike iz analize Instituta za javne financije odbacuje i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras naglašavajući da Vlada "vrlo jasno zna kako upravljati deficitom i javnim financijama idućih godina".
Zaduženja su, istaknuo je, bila potrebna i Vlada se nije zadužila mimo proračuna. "Taj dio novca je bio potreban, morali smo to odraditi i nije bilo mimo proračuna, to je u planu prihoda i rashoda", rekao je i dodao da plan zaduživanja uvijek postoji, pa tako i za ovu godinu.
U aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF), objavljenom jučer pod naslovom "Gospodo, gdje je strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom?", ocjenjuje se kako Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom te ističe potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima.
Navodi se kako je Vlada u samo tjedan dana, na posljednje dvije sjednice u prošloj godini, od kojih je ona na Badnjak bila telefonska, s četiri odluke povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna.
Anto Bajo (IJF) i Marko Primorac (Ekonomski fakultet, Zagreb) u toj analizi napominju kako se "ukupan iznos svih nedavnih zaduživanja veći od četiri milijarde kuna i izravno odražava na rast javnog duga. Troškovi zaduživanja prilično su visoki, a kreativne financijske transakcije kojima Vlada pokušava pronaći izvore financiranja neće proći nezapaženo kod Europske komisije i evidentirat će se u sklopu procedura prekomjernog proračunskog deficita. Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom, a postojeća nepovoljna zaduženja ukazuju na potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima", ističu Bajo i Primorac u analizi IJF-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Složio bi se da je problem u provedbi mjera promjene (restrukturiranja). Statistika govori da uspješne firme u RH u cca 75% slučajeva vode inženjeri (sa stvarnim managerskim znanjima) dok se svi kvazi stručnjaci/poznavatelji referiraju na ekonomiste koji su uglavnom teoretičari i igraju na metodu pokušaj-promašaj. Kritike bez prijedloga rješenja su bespredmetne, a naš narod je poznat po la prdanju i poštivanju politike ne zamjeranja!
Primarni budžetski suficit
Kolegica koja mi se predstavila (telefonom) – redovna čitateljice ovog foruma, ali sama ne piše komentare – predložila je da za ostale čitatelje foruma objasnim što je to primarni budžetski suficit i njegov značaj kao glavne odrednice neposredne budućnosti Hrvatske (do cca. 2030. godine).
Dakle kako je za poduzeće koje se restrukturira prvi cilj prijeći prag rentabiliteta (engl.: break even point)tako je kod države čiji se dug restrukturira (nakon što je jedan njegov dio otpisan)prvi osnovni cilj ostvariti primarni budžetski suficit, što je uvijek jako, jako teško.
Primarni budžetski suficit je razlika između svih izdataka (osim kamata na državni dug) na jednosj strani i svih prihoda od poreza i drugih izvora na drugoj.
Ovih dana mnogo se piše o primarnom budžetskom suficitu Grčke koji je doduše uspjela ostvariti, ali je još uvijek jako daleko od uravnoteženog budžeta.
Zainteresiranima preporučam tekst Martina S. Feldsteina “Die griechische Sage vom ausgegliechenen Etat” (www.wiwo.de) zbog duhovite i fine ironije kojima analizira ovu sitaciju na super-jednostavan način, a pisan je kao da nekom djetetu pripovijeda bajku (odatle vjerojatno i naslov).
Za Hrvatsku je ta paralela s Grčkom od najveće važnosti jer taj zadatak čeka i nju – to je prvo što će joj “trojka” postaviti. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble je kod svog posljednjeg posjeta Grčkoj potpuno otvoreno rekao svojim domaćinima da Grčka mora svim silama zapati da ostvari primarni budžetski suficit pa će se tek tada moći razgovarati o daljnjoj pomoći. Vrlo vjerojatno će to reći i svojim hrvatskom domaćinima kada za to uskoro dođe vrijeme.
Inače ovo s IJF-om je žalosno. Za mene je to kultiviranje “larpurlartizma” ljudi koji su na budžetu jer nema nikoga tko bi im zadao ozbiljnije i dostojnije poslove za plaće koje primaju.
@loki07 – slažem se sa par stvari koje si rekao.
Ipak glavna razlika političara u USA i u Croatistanu je da su njihovi političari dovoljno pametni da poslušaju stručnjake.
Mislite da nema stručnjaka u Hrvatskoj? O itekako ih ima.
Ne čuje ih se jer nisu u mašineriji stranke već rade za profit u nekim firmama.
Kada pak netko i kaže nešto suvislo od stručnjaka a uputi to Vlasti generalno i Liniću partikularno – odmah dobije petsto etiketa ranga od ustaše do neznalice.
Samo zato jer kontrira Velikom Dogmatičaru Slini.
Naravno, pošto su svi rezultati katastrofalni u gospodarstvu, sve sto se moze reci ici ce kontra tako katastrofalnih poteza.
Oni koji znaju sute jer se ne zele zamjeriti ili neamju vremena a podobni pricaju a pojma nemaju.
Linić je prvi takav primjer neznalice.
Poštovani kolega Pero7 – da si umjesto riječi “vjerojatno” napisao riječ “sigurno” rečenica bi ti bila točnija. Naime, jasno je da je Panj odrastao u zamaskiranom komunizmu kojeg su nazivali socijalizam, a tada su svi koji su nešto stjecali i imali bili sumnjivi. Zato su ljudi imovinu skrivali kao zmija noge – nekretnine i štednja na tuđa imena, novac u jastuku, vozalo se Fiću i Stojadina iako se moglo i više, ali tko će riskirati Komisiju za ispitivanje porijekla imovine, ili “Imaš kuću – vrati stan”. Neka smo podobni, ali vrag ne spava je’l te!
Svaka sličnost s ondašnjim navikama i uvjerenjima Panja i onim što danas radi sasvim je slučajna… he, he, he, he…
Uključite se u raspravu