Hrvatska poštanska banka (HPB) svojim je radnicima najprije isplatila božićnicu, pa ju je povukla.

Na temelju kolektivnog ugovora iz srpnja, radnicima je 19. prosinca isplatila 1000 kuna, no dva dana kasnije isplata je obustavljena, a od radnika je zatražen povrat novca. Slučajno ili ne, obustava božićnica koje banku koštaju nešto više od milijun kuna (plus doprinosi), dogodila se dan nakon što je u Narodnim novinama osvanuo propis kojim se u javnim službama uskraćuje isplata božićnice. Od nje su već prije, podsjetimo, dobrovoljno odustali sindikati državnih službi, dok u javnim tvrtkama to pitanje ovisi o pojedinačnim kolektivnim ugovorima. Premda HPB nije javna tvrtka, niti posluje u minusu poput brojnih drugih državnih gubitaša, Uprava je odustala od božićnica jer se takva odluka nametnula kao normalna reakcija na gospodarsko stanje u državi, neslužbeno doznajemo iz krugova bliskih banci.Takvu logiku ne podržavaju, međutim, sindikati.

"Ugovori, što uključuje i kolektivni, su sveto pismo i tu su da se poštuju", kratko nam je rekla pravna savjetnica u Sindikatu bankovnih i financijskih djelatnika (SBF) Željka Obradović. U tom sindikatu kažu da o odluci nisu znali ništa. Posrijedi je, kažu, bila jednostrana odluka Uprave. "Mi se s njom ne slažemo, inzistiramo na ispunjenju obveza iz kolektivnog ugovora", rekao je predsjednik SBF-a Petar Perković. "Zatražili smo sastanak s Upravom i očekujemo ga uskoro. Ako se ne dogovorimo, koristit ćemo sve legitimne mogućnosti da do isplate dođe", kaže Perković. Hrvatska poštanska banka, kao i Croatia osiguranje, koje je također odustalo od isplate božićnica, dva su velika privatizacijska aduta s kojima Vlada ozbiljno računa u ovoj godini. Banci koja je u devet mjeseci ostvarila 72,2 milijuna kuna bruto dobiti kupca će tražiti zagrebačka Confida-Revizija i njezini austrijski partneri, što je država spremna platiti 10,4 milijuna kuna.