Vijeće ministara financija EU donijelo je konačnu odluku o ulasku Latvije u eurozonu 1. siječnja 2014., a ministar Slavko Linić bio je prvi koji uime Hrvatske daje glas na nekom ministarskom vijeću Europske unije, piše Večernji list. 

Na pitanje kada bi Hrvatska mogla biti spremna za podnošenje zahtjeva za članstvo u euro zoni, Linić je odgovorio – ne u sljedeće tri do četiri godine. "Očito je da zbog prevelikog duga, teške borbe da dovedemo svoj deficit ispod tri posto BDP-a u sljedećih tri do četiri godine Hrvatska neće moći aplicirati za ulazak u eurozonu.

– Ostaje nam dugi, dugi period konsolidiranja financija i bitke za gospodarski rast, a gospodarski rast znači dosta ulagača, novih investitora i uspješnih privatizacija – dodao je Linić. Najavio je da se Hrvatska priprema na to da joj Europska komisija odredi tzv. proceduru prekomjernog deficita, u koju ulaze sve zemlje EU s prevelikim deficitom.

On je kazao da se Hrvatska priprema za Postupak pretjeranog deficita (EDP), koji bi Komisija mogla pokrenuti u sljedećem Europskom semestru, novom instrumentu za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica.

"Spremamo se za to. Hrvatska je zemlja koja se bori s prevelikom deficitom i sigurno je da će u narednom Europskom semestru ući u taj postupak. Moramo jednostavno zajednički raditi na tome i vidjeti kakve će biti preporuke Europske komisije kako bi u što skorije vrijeme vratili deficit na prihvatljivu razinu", rekao je Linić.

Prema projekcijama Europske komisije iz svibnja ove godine, hrvatski deficit bi se ove godine s prošlogodišnjih 3, 8 posto BDP-a trebao povećati na 4,7 posto ove i na 5,6 posto sljedeće godine. Javni dug ove godine trebao bi dosegnuti 57,9 posto, a sljedeće 62,5 posto BDP-a.

Linić je kritizirao "neke stručnjake i opoziciju" zbog načina na koji prikazuju pitanje monetizacije autocesta.

"Moram reći da vrlo teško razumijem tu raspravu jer polako dobivam dojam da će netko spakirati autoceste u kovčege i odnijeti ih izvan Hrvatske", rekao je Linić dodajući da je za građane tu jedino bitna kvaliteta ugovora kojim će se ceste dati u koncesiju, a kvaliteta toga ugovora mjerit će se time koliko će država imati upliva na visinu cestarina i tko je odgovoran za njihovo održavanje.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

"Država ne može imati prevelike dugove, a mi smo se nažalost približili dugu od 60 posto BDP-a. U situaciji kada nismo u stanju servisirati kamate, mi ne možemo smanjivati dugove drugačije nego privatizacijskim prihodima i to valjda mora svima biti jasno. U Hrvatskoj tjeramo tvrtke da prodaju imovinu da bi smanjili dugove, građani rasprodaju svoju imovinu, a ovdje je osnovno kakva će biti kvaliteta ugovora o koncesiji. Stoga je poruka građanima jasna – ne plašite se onih stvaraju cirkus i koji vas neobjektivno informiraju. Morate samo pratiti kvalitetu toga ugovora, jer ako netko odgovorno upravlja i ako nisu visoke cestarine građanima je svejedno upravlja li njima država, bilo koji stranac ili domaći investitor", rekao je Linić.

Odluka HEP-a da smanji cijenu energije za Linića je još jedna pozitivna stvar koju donosi članstvo u EU-u.

"Imat ćemo konkurenciju, a ona će građanima donijeti niže cijene. Ono na što moramo paziti jest da i naše tvrtke osposobimo da budu konkurentne kako bismo imali radna mjesta, da i naše tvrtke ulažu i bore se za opstojnost barem na domaćem tržištu. Kada je u pitanju HEP, očito je da proces restrukturiranja nije prošao i da nas to još čeka", rekao je Linić.

Linić je rekao da ulazak Hrvatske u EU-u i Latvije u eurozonu pokazuje daljnje jačanje Europe.