Kao nikad dosad izvješća kojima se podvlači crta pod javne financije u prethodnoj godini nisu djelovala tako “izvanvremenski” kao što je slučaj s jučer obavljenim izvješćem Državnog zavoda za statistiku o proračunskom manjku i razini duga.

Tzv. travanjsko izvješće, prvo od dva koja se tijekom godine podastiru Eurostatu u svrhu fiskalnog nadzora Europske komisije, potvrdilo da je Hrvatska lani, treću godinu zaredom, na razini konsolidirane opće države ostvarila suficit proračuna, i to 1,55 milijardi kuna ili 0,4 posto BDP-a, kao i da je s 293 milijarde kuna duga na kraju 2019. godine u uvjetima gospodarskog rasta nastavljen višegodišnji pad razine duga mjerene udjelom u BDP-u (sa 74,7 na 73,2 posto).

Nadzor samo na papiru

Ti parametri iz današnje su perspektive samo još jedna ilustracija globalnih tektonskih poremećaja izazvanih koronavirusom. Zbog njih su, uostalom, EK i Vijeće ministara suspendirali proračunska pravila i ograničenja, pa i netom objavljeno izvješće DZS-a nema uobičajenu nadzornu svrhu. Posljedice korona krize će npr. u slučaju javnog duga Hrvatske praktično pobrisati četverogodišnje ostvarenje njegova pada mjerena udjelom u BDP-u.

Čak i relativno optimistična predviđanja već ove godine hrvatski dug vide iznad 85-86 posto BDP-a, koliki je bio rekordne 2015. godine. Istodobno, lanjski suficit, koji je prema Eurostatovoj metodologiji (ESA 2010) u odnosu na godinu prije (850 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a) gotovo udvostručen, ove bi se godine mogao pretvoriti u dvoznamenkast deficit.

Bolje nego 2018.

Svjetska banka, primjerice, trenutno ga predviđa na osam posto BDP-a, no kao i kod onih koji predskazuju veći manjak, trenutne su prognoze praćene sa značajnim “ako” opaskama. Inače, i lani je za suficit opće države najzaslužnije bilo poboljšanje rezultata (tj. veći višak) izvanproračunskih fondova.

No, pozitivnom saldu bitno je pridonijelo i povećanje poreznih prihoda, pa je blagi višak ostvario i sam državnog proračuna (+50 milijuna kuna).

U situaciji kad svima još zvoni podatak da su u prvoj polovici travnja proračunski prihodi bili na samo trećini lanjskih, sa sjetom ostaje konstatirati da se lani od poreza na proizvodnju i uvoz u proračun slilo 81,3 milijardi kuna, što je godišnji porast za šest posto, ili da su prihodi od poreza na dohodak i bogatstvo povećani 7,6 posto. Kad se izuzmu izdaci za kamate, na razini opće države suficit je iznosio 10,4 milijarde kuna (2,6% BDP-a), što je 7,4 posto veći suficit u odnosu na 2018.

Tko se sjeća škverova?

Konačno, koliko 2019. danas izgleda daleko i nestvarno potvrđuje i rast investicija koje su na krilima većeg povlačenja europskog novca lani porasle 27,6 posto, na 17,2 milijardi kuna. Država je lani silom prilika gotovo 1,8 milijardi kuna potrošila i za plaćanja po jamstvima za brodogradnju, što je trošak koji je na kraju umanjio suficit.