Potpore su dodjeljivane kroz mjeru ‘Komercijalizacija inovacija’.
Nakon korone, država je zbog rata u Ukrajini i rasta cijena energije nastavila s davanjem potpora gospodarstvu, no u bitno manjem iznosu.
Izvješće koje je jučer Vladi podastro ministar financija Marko Primorac kaže da je ukupno u 2022. dodijeljeno 2,262 milijardi eura potpora, za 23 posto manje nego u 2021., kada je gospodarstvo dobilo 2,944 milijardi eura. U usporedbi s 2020. i tadašnjih 3,084 milijardi eura, potpore su manje za gotovo 27 posto.
Nakon korone, država je zbog rata u Ukrajini i rasta cijena energije nastavila s davanjem potpora gospodarstvu, no u bitno manjem iznosu.
Izvješće koje je jučer Vladi podastro ministar financija Marko Primorac kaže da je ukupno u 2022. dodijeljeno 2,262 milijardi eura potpora, za 23 posto manje nego u 2021., kada je gospodarstvo dobilo 2,944 milijardi eura. U usporedbi s 2020. i tadašnjih 3,084 milijardi eura, potpore su manje za gotovo 27 posto.
Od spomenutog iznosa u prošloj godini je na industriju i usluge (koje obuhvaćaju širok spektar od željezničkog prometa do TV proizvodnje i razvoja širokopojasne mreže), izdvojeno nešto manje od 57 posto (1,289 milijardi), dok je za poljoprivredu fond potpora bio preostalih 43 posto (794 milijuna eura).
U usporedbi s prethodnim godinama, potpore poljoprivredi osjetno su manje oslabile (4,5% u odnosu na 2020.), dok su one za industriju u dvije godine pale za 37,6 posto. Udio lanjskih potpora u BDP-u iznosio je 3,38 posto, dok je on u 2021. prelazio 5 posto, a u 2020. 6,11 posto.
Nasuprot predanosti i strateškom određenju da se pomogne razvoj istraživanja i razvoja i inovacija, udjel tih potpora u prošloj se godini istopio. U 2020., naime, takvi su projekti poduprti sa 166,5 milijuna eura, godinu kasnije sa 71,8 milijuna, a lani svega 33,9 milijuna eura.
U dvije godine, dakle, potpore za istraživanja i razvoj pale su za čak 80,5 posto, a njihov udjel u BDP-u s 0,34 na 0,05 posto.
Potpore su dodjeljivane kroz mjeru ‘Komercijalizacija inovacija’, a među 90-ak korisnika najvećih deset bili su tvrtke Sample Control, Sobočan – interijeri, SAB, Čateks, Byte Lab Grupa, Letina Intech, Netom, Križevci – Produkt, Promming i Jedinstvo – proizvodnja namjenske opreme.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu