Od burzovno listanih kompanija, dioničare u njih 15-ak ovaj mjesec čekaju isplate dividendi. Daleko najveći iznos, čak 200 milijuna eura sjest će na račune suvlasnika Ine, od čega će gotovo polovica otići mađarskom Molu, u državni proračun sredinom mjeseca usmjerit će se oko 90 milijuna eura, a preostalih 12 milijuna najvećim dijelom završit će u mirovinskim fondovima.

Naftna kompanija lani je za isplate izdvojila osjetno manjih 130 milijuna, a iza znatno izdašnije ovogodišnje dividende stoji i rezultatski skok u godini koja je dobrim dijelom bila obilježena rastućim cijena energenata.

U idućih desetak dana isplate dividendi slijede i dioničarima Kraša, Končara, Atlantic grupe, Podravke, Ericssona N. Tesle, Agram banke i CIAK-a, a u drugoj polovici mjeseca svojim će ih vlasnicima isplatiti i Adris grupa, Atlantska plovidba, Meritus ulaganja, Stanovi Jadran i BC Institut. U većini slučajeva iznosi dividendi i dividendni prinosi veći su nego lani. Od spomenutih društava tanja dividenda očekuje samo dioničare Atlantic grupe, Ericssona N. Tesle i CIAK grupe.

Kad je riječ o ukupnim isplatama u ovoj godini, glavni ton daju im mahom “teškaši” po ostarenim dobitima 2022., a među njima se posebno ističu društva s prevladavajućim udjelima stranih vlasnika. Uz Inu u energetici, to su prije svega banke te telekom sektor.

Već lani kod mnogih od njih dividende su bile izdašnije nego prijašnjih godina, ne samo uspoređujući ih s prethodne dvije godine koje je obilježila pandemija. Ipak, lani u konačnici ipak nije srušen rekodan godišnji odljev dividendi preko granice, ali kako stvari stoje, ove godine to će se zasigurno dogoditi.

Prema platnobilančnim podacima o povlačenjima dividendi, odnosno isplatama dobiti stranih vlasnika kompanija i banaka, tijekom 2022. oni su na ime dividendi u inozemstvo povukli 968 milijuna eura. Usporedbe radi, strani vlasnici su u dvije prethodne godine ukupno povukli manje iznose zarada (u 2021. nešto više od 445, a godinu prije 351 milijun).

Rekordna godina po isplata dobiti po izravnim ulaganjima stranaca, dakle, još je 2019. s 1,03 milijarde eura u inozemstvo isplaćenih dividendi. Za ovu godinu zasad su dostupni samo podaci za prvo tromjesečje, ali iako je prva četvrtina godine u smislu odluka o raspodjelama dobiti ipak “predsezona”, ona je nagovijestila rušenje spomenutog rekorda.

Stezanje monetarne politike

Novo pooštravanje uvjeta financiranja: Loše za cijene kredita, dobro za hiperlikvidne domaće banke

I prema čvrstim brojkama, ali još više prema najavama dividendnih politika. Naime, u prva tri mjeseca preko granice je otišlo gotovo 309 milijuna eura na ime isplata dobiti po izravnim stranim ulaganjima, dok je u isto vrijeme lani taj iznos bio 250 milijuna.

No, prilično rano iz Zagrebačke banke, primjerice, najavili su za ovu godinu duplo veću dividendu nego lani, i to iz lanjske ali i otprije akumulirane zadržane dobiti. Ukupni iznos za isplatu ove godine je 541 milijun eura, od čega UniCreditu ide oko 520 milijuna.

Nešto manje od polovice već je isplaćeno, a ostatak slijedi u listopadskoj tranši. Privredna banka, pak svoju je isplatu od gotovo 190 milijuna eura već odradila, a budući da ona više nema manjinskih dioničara sve je pripalo talijanskoj grupaciji Intesa Sanpaolo.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Poticajni ulaz u eurozonu
I ostale banke iz “gornjeg doma” domaćeg tržišta (od Erstea i OTP-a do Raiffeisena i Addika) nemali dio zarada ove godine namijenili su za isplatu vlasnicima. Kad je riječ o telekom sektoru, HT je iznos dividende po dionici ove godine povećao tek neznatno (s 1,06 na 1,1 euro), čime je ukupno isplatio 86,6 milijuna eura dividende, a s obzirom na Udio Deutsche Telekoma u Njemačkoj je završilo oko 46 milijuna eura.

Nema sumnje da je i strani vlasnik A1 Hrvatska telekoma dio lanjske zarade povukao. Sve u svemu, samo iz Ine i dviju vodećih banaka ove će se godine na ime dividendi u konačnici “vani” odliti oko 820 milijuna eura. Kad je riječ o bankama, na to je poticajno djelovao i ulazak Hrvatske u eurozonu s pratećim regulatornim rasterećenjem.

No, i mimo toga ekonomsko okruženje ove i prošle godine nije bilo bez utjecaja na dividendne politike, mada taj utjecaj nije jednoznačan. Kad je riječ o predstojećim isplatama dividende, Podravka i Adris grupa u skupini su onih koje su solidno podebljale iznose isplata.

Povećanjem s 2,06 na 2,35 eura po dionici Adris će u isplate suvlasnicima za oko dva tjedna usmjeriti ukupno 38,5 milijuna eura ili nepunih pet milijuna eura više nego lani. Istodobno, koprivnička kompanija dioničarima je ove godine i nešto više podebljala dividendni prinos; s dividendom od 2,65 eura po dionici (nakon lanjskih 1,73) vlasnicima kapitala ukupno će se preusmjeriti nešto manje od 19 milijuna eura ili oko 6,5 milijuna više nego prošle godine.

Ponešto ‘tanjih’ dividendi
Nasuprot tome je trojka koja će u idućih nekoliko tjedana isplatiti ‘tanje’ dividende. Atlantic je na skupštini izglasao isplatu u iznosu 1 euro po dionici (lani 1,66) ili ukupno oko 13,3 milijuna eura, dok će CIAK-ovim dioničarima nakon lanjskih 23 eurocenta po dionici biti isplaćeno 15 centi, odnosno ukupno nešto manje od tri milijuna eura.

Ericsson NT je pak na lipanjskoj skupštini potvrdio prijedlog o 6 eura po dionici ili 8 milijuna ukupno, iako je od strane manjinskih dioničara na odlučivanje proslijeđen i protuprijedlog o dvostruko većoj dividendi, uz uobičajeni argument snažnih keš pozicija kompanije i (neto) kratkotrajne financijske imovine.

Ericsson Nikola Tesla, međutim, godinama slovi za dividendnu dionicu, odnosno kompaniju koja je politikom dividendi vodila brigu o optimalnoj kapitalnoj strukturi, tj. strukturi izvora financiranja.