Ministar financija Boris Lalovac kazao je danas kako su snažne strukturne reforme na rashodovnoj strani proračuna jedini put bržeg izlaska iz krize.
Ministar financija Boris Lalovac kazao je danas kako su snažne strukturne reforme na rashodovnoj strani proračuna jedini put bržeg izlaska iz krize.
"Osobno zagovaram puno snažnije strukturne reforme na rashodovnoj strani proračuna, jer smatram da je to jedini način, jedini put bržeg izlaska iz krize", rekao je Lalovac koji je sudjelovao na radnom ručku s poduzetnicima u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Ministar financija Boris Lalovac kazao je danas kako su snažne strukturne reforme na rashodovnoj strani proračuna jedini put bržeg izlaska iz krize.
"Osobno zagovaram puno snažnije strukturne reforme na rashodovnoj strani proračuna, jer smatram da je to jedini način, jedini put bržeg izlaska iz krize", rekao je Lalovac koji je sudjelovao na radnom ručku s poduzetnicima u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja kazala je kako je kriza obilježila zadnjih šest godina, i dok se privatni sektor mijenjao onaj javni je gurao glavu u pijesak i nije želio sagledati činjenicu da nam je svima 'voda došla do grla'.
Samo sa strukturnim snažnim reformama možemo potaknuti uspavano gospodarstvo, naglasila je.
Izrazila je zadovoljstvo što je njihov današnji gost ministar Lalovac, koji, kako je rekla, kao član Vlade prepoznaje nužnost reformi.
Kazala je i kada promatra stavove ostalih ministara stječe dojam da Lalovac baš i nema puno istomišljenika u Vladi.
HUP će, istaknula je, dati punu podršku onome tko krene u reforme, no napomenula je kako samo djelomične i površinske mjere neće dati rezultate.
Ministar Lalovac je poduzetnike upoznao s promjenom rada Porezne uprave naglasivši kako zagovara pristup koji se mora temeljiti na povjerenju, razumijevanju i transparentnosti.
Najavio je kako će svi nadzori koji će se raditi u budućnosti biti javno objavljivani.
Javno će se objaviti nadzori koji će se raditi, objavit će se u kojem vremenu će se oni raditi i objavit će se ono što je pronađeno, rekao je ministar.
Lalovac se osvrnuo i na danas objavljene podatke o javnom dugu koji iznosi 75 posto BDP-a, u što su uključene institucije koje prije nisu bile uključene u opću državu, HAC, ARZ, HŽ Infrastruktura, HRT.
Cjelokupna struktura javnog duga došla je na vrlo visoku razinu od 75 posto BDP-a u prošloj godini. U 2014. vjerovatno će biti 80 posto BDP-a i to su određeni iznosi koje više ne možete dugoročno voditi bez snažnih strukturnih promjena, kazao je.
"Moj smjer vezano za rasterećenje poduzetništva i građana vrlo dobro poznajete, a to znači da se moramo na rashodovnoj strani dobro pozabaviti na koji način smanjiti deficit", kazao je Lalovac.
Poduzetnike je, između ostalog, zanimalo kada ćemo se prestati zaduživati i kako će se pod teretom javnog duga pokrenuti gospodarstvo.
Lalovac se složio kako je javni dug problem, kako će to sigurno za sljedeću vladu biti veliki izazov, jer nas ti dugovi sve više stišću.
Ilustrirajući problem dugova naveo je kako Ministarstvo financija svaki mjesec plaća milijardu kuna kamata.
"Zbog toga cijelo vrijeme zagovaram strukturne reforme koje moraju biti snažnije i očekujem da će određene moje kolege takva rješenja i poduprijeti", kazao je ministar financija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.možda ga todorić ipak primi da u vodi neki superkonzum u muću nakon mandata,kad prošli put nije prošao na testiranju u agrokru.
dragi moj ministre, nemaš ti vremena za snažne strukturne reforme na rashodovnoj strani proračuna, tebi treba šok pa tek onda snažne reforme a to možeš postići jedino tako da u dogovoru sa hnb vratite kuni izgubljenu vrijednost uslijed štampanja eura i inflacije istoga na naćin da sniženu vrijednost kune uslijed vezanja za euro postavite na realnu vrijednost kune od cca 5kn-1eur
-povečala bi se kupovna moć
-povečala bi se potrošnja
-smanjili mrtvi depoziti u bankama
-bitno olakšalo plačanje kredita sa valutnom klauzulom
-itd, itd …ima još puno, ali svakoako bi se uspostavila likvidnost i solventnost sustava te zavrtio ekonomski ciklus što bi bitno popunilo proračunske rupe kako građana ponaosob, tako i države…
naravno, ovakva mijera treba biti primjenjena planski sa drugim mjerama kao poticaji izvoznicima i proizvođačima, smanjnje lokalne uprave, ukidanje svakojakih agencija i paradržavnih ustanova i samim time ukidanjem mnogih poreza kojima se financiraju a koji guše poduzetništvo i potrošnju
uglavnom, svi bi imali koristi osim rentijera, banaka i vlasnika depozita i sl.
pa hebemu, u njemačkoj više nema najma stana ispod 1500eur, srednja plaća im je oko2,5k eur za srednju spremu dok vss ima od 5+k eur,auti koštaju i skuplje danas u eur nego nego priije uvođenja eura u DM a isto je i sa svime ostalime, a samo kuna soji na isom tečaju još od od 2002 a sve je poskupilo i prako 100%
Uključite se u raspravu