Tek što je rebalansom mjesec i pol prije kraja godine ažurirao stanje državne blagajne i korigirao planirani deficit na 15,6 milijardi, ministar Boris Lalovac kaže da će manjak zapravo biti manji.

Ali ne za nekoliko stotina milijuna kuna, već za tri do tri i pol milijarde. Kako bi približno toliko trebalo biti i za idući tjedan najavljeno zadnje ovogodišnje zaduženje države izdanjem domaćih obveznica, netko bi pomislio da je možda i odgođeno jer je ono trebalo poslužiti za tekuća proračunska plaćanja a ne za iskup 750 milijuna eura euroobveznica početkom siječnja, za što je novac već spreman na računu kod HNB-a. Međutim, nije odgođeno. A u Katančićevoj su već u niskom startu i za iduću inozemnu operaciju zaduživanja, u siječnju 2015. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, Ministarstvo je već pozvalo međunarodne investicijske banke na iskazivanje interesa za taj deal, a potencijalni aranžeri novih euroobveznica ponude bi trebali dati do ovog petka.

U pozivu bankama ciljani je iznos postavljen na 1,25 milijardi eura, s tim da iznos može biti i nešto veći, a preferirani je rok zaduženja 10 godina. Tih će desetak milijardi kuna novog obvezničkog duga iskupljivati vladajuća garnitura 2025. godine. Gotovo sve godine prije toga već su prilično opterećene značajnim obvezama države po dospijećima obvezničkog duga pa je razumljivo da se isplata glavnice skorog zaduženja smješta u prvu godinu bez takva tereta.

Financiranje države do 22 posto BDP-a

Stanje na financijskim tržištima i dalje je poticajno za izdavatelje duga. Euroobveznice danas za 2015. najavljuju i države koje dosad uopće nisu izlazile na to tržište, poput Tanzanije ili Etiopije. A sudeći prema najavama mogućnosti daljnje relaksacije monetarne politike Europske središnje, razdoblje izdašne likvidnosti i izuzetno niskih kamata moglo bi potrajati još neko vrijeme. ESB je, među ostalim, za prvi kvartal 2015. najavio aktivnosti otkupa državnih obveznica. 

U takvoj situaciji novo inozaduženje Hrvatske moglo bi se u siječnju zaključiti uz cijenu koju će u Vladi zacijelo opet isticati kao iznimno povoljnu ili nikad bolju. To, nažalost, već duže vrijeme nije odraz stanja javnih financija i perspektiva rasta hrvatske ekonomije. O tome mnogo više govore usporedbe premija rizika Hrvatske i drugih zemalja. A premija rizika za Hrvatsku već je godinu-dvije na znatno višoj razini u odnosu na usporedive zemlje iz drugog i trećeg vala proširenja EU. Razlika prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika (CDS) na petogodišnje državne obveznice u našem slučaju trenutno premašuje 2,5 postotna boda, što je osjetno više u odnosu na Mađarsku, Rumunjsku ili Bugarsku, koje su do prije dvije-tri godine kreditori percipirali rizičnijima od Hrvatske.

U odnosu na posljednji nastup Hrvatske na međunarodnom tržištu duga, u svibnju ove godine (1,25 milijardi eura), prinosi na tržištu obveznica dodatno su pali. To je dijelom razlog što  8-godišnje svibanjske euroobbveznice danas na tržištu nose manji prinos investitorima nego što je bio prilikom izdanja (3,2 prema 4 posto). Ostanu li premije rizika na trenutnim razinama, a na 10-godišnji dug naše države ona je oko tri postotna boda, unatoč dvije godine duljoj ročnosti prinos prilikom siječanjskog zaduženja opet bi se mogao kretati oko četiri posto. Jer, prinosi na referentni njemački dug na 10 godina trenutno se kreću nešto iznad 0,7 posto.
 

Dospijeća obvezničkog duga RH po godinama

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Što danas razina prinosa od približno četiri posto dovoljno je reći da su prinosi na 10-godišnji slovenski državni dug trenutno neznatno iznad dva posto, a kad je ovih dana susjedna država objavila podatke o BDP-u, na tržištu su se nakratko spustili i ispod dva posto. Kupci francuskog 10-godišnjeg duga trenutno se moraju zadovoljiti sa samo jedan posto prinosa do dospijeća, za austrijski je nešto manje od jedan, talijanski i španjolski oko dva posto…

Investitori u Hrvatskoj, nažalost, zasad ne vide izvore rasta, reforme su prespore, a rezultat svega je, uostalom, i to što u EU stršimo razinom deficita i tempom rasta javnog duga. Teško da će to promijeniti najnovije tvrdnje ministra koje sugiriraju naglo poboljšanje slike manjka 2014. Kao što će se investitori teško pouzdati u Vladine projekcije deficita za 2015. na 12,5 milijardi kuna. No, čak i uz takve pretpostavke, potrebe financiranja države dogodine će ponovno biti velike. Prema procjenama analitičara Erstea, bruto potrebe za financiranjem iduće bi godine mogle dosegnuti oko 22 posto hrvatskoga BDP-a.