Ministar financija Boris Lalovac poručio je u srijedu da stanje hrvatskih javnih financija treba shvatiti ozbiljno, što zahtijeva određene promjene, no situacija ipak nije toliko alarmantna kao u nekim susjednim zemljama.

"Vlada je donijela brojne pozitivne propise da bi rasteretila gospodarstvo, međutim ono se još uvijek nalazi u teškim recesijskim uvjetima. Ne tražimo određene krivce u nekome jer situacija je takva i ovo je realnost", kazao je Lalovac u raspravi o rebalansu državnog proračuna za ovu godinu.

Rebalansom se, kaže, planira smanjenje ukupnih prihoda državnog proračuna s 117,1 milijardu kuna na 114,5 milijardi kuna, odnosno 2,6 milijardi kuna manje.

"Najznačajnije kategorije smanjenja odnose se na porezne prihode koji se smanjuju 1,1 milijardu kuna, a drugi dio se odnosi na prihode od pomoći, odnosno uslijed usporene realizacije investicijskih aktivnosti koje se sufinancira iz EU programa", kazao je Lalovac.

Po njegovim riječima, od kolovoza se pokazuju pozitivni trendovi u PDV-u. "Ako se po PDV-u može ocijeniti, pokušavaju se vratiti određene gospodarske aktivnosti, pa možemo očekivati da će kraj ove i početak sljedeće godine pokazati određene male pomake nabolje", ustvrdio je Lalovac.

Što se tiče rashodovne strane proračuna, planira se smanjenje ukupnih rashoda sa 130,6 milijardi kuna na 130,1 milijardu kuna, odnosno smanjenje za 544 milijuna kuna.

"Najveći dio smanjenja odnose se zapravo na financijske rashode jer smo u 2014. godini iskoristili povoljnije uvjete financiranja, ne samo na domaćem, nego i na međunarodnom tržištu", podsjetio je Lalovac.

Hrvatske banke su stabilne, dobro kapitalizirane i u tom dijelu najzdraviji dio gospodarstva, ističe ministar financija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Novčani tokovi, kaže, koji bi trebali dolaziti od poslovnih banaka prema gospodarstvu još uvijek su izazov. "Kada se taj kotač počinje okretati puno brže nego što se to danas događa vjerojatno će i prihodovna strana proračuna izgledati drugačije, a svakako i deficit", zaključio je Lalovac.

"Državne financije su loše, one su umrle i bojim se da ste se, kad ste počeli pričati o pozitivnim trendovima, zarazili s nerazumnim i ničim utemeljenim optimizmom ministra Grčića koji nas tri godine uvjerava da tek što nije došao oporavak i tek što nije bolje, a govorimo zapravo o katastrofalnoj situaciji kojoj ovdje sad samo želimo dati ime", poručio je HDZ-ov Željko Reiner.

Ministar zdravlja Siniša Varga, koji se obratio Saboru na zahtjev Odbora za financije, pokušao je pojasniti situaciju oko plaćanja u zdravstvu no HDZ-ov Ivan Šuker ga je podsjetio kako je taj Odbor tražio pismeno očitovanje jer se "radi o složenoj materiji".

HZZO će sa 1. siječnjem iduće godine poslovati kao izvanproračunski fond. Ukupna dospjela dugovanja će na kraju godine iznositi oko 1,8 milijardi kuna na bolničkoj strani, oko 300 milijuna kuna na strani HZZO-a, a ukupno 2,1 milijardu kuna se obvezujemo kao sustav zdravstva sanirati do kraja 2017. godine iz vlastitih sredstava koja su predviđene u proračun za 2015. godinu i projekciji za 2016. i 2017., rekao je Varga.

"Tri tjedna prije zatvaranja državne riznice nameću mi se dva pojma – 'mrtvozorstvo' i 'obdukcija'. Raspravljamo li mi o tome da je pacijent, dakle državne financiije, na umoru pa mrtvozornik hoće to potvrditi ili se radi o obdukciji kad želimo utvrditi zašto je pacijent umro", pitao se HDZ-ov Željko Reiner.

"Događa se veliki potez koji nije tehnički, izdvajanje HZZO-a iz riznice, a nigdje se ne spominje ključna stvar – koliki je danas minus u zdravstvu", zamjerio je Šuker.