Ministar financija Boris Lalovac istaknuo je u srijedu da su Hrvatskoj nužne brze promjene, jer ukoliko će se one odgađati, svaka će slijedeća godina biti sve teža i teža.

"Visoki javni dug i visoki deficiti za ovako malu ekonomiju, koja nema snažnu industriju, jednostavno su jedno veliko upozorenje. To se može mijenjati samo brzim promjenama. Mi, kako smo mala ekonomija, brze promjene možemo postići. Međutim, svakim odgađanjem tih promjena svaka slijedeća godina će biti sve teža i teža", upozorio je Lalovac otvarajući 2. međunarodnu konferenciju o kontrolingu "Promjenom do uspjeha".

Lalovac se zauzeo za primjenu instrumenata kontrolinga i u javnoj upravi, jer oni kao i u privatnom sektoru, na razini jednog poduzeća, mogu pomoći i u uštedama u proračunu, pa tako i proračunu za 2015. godinu, o kojem su u tijeku završne konzultacije.

Iako nije želio govoriti o detaljima proračuna za iduću godinu, Lalovac je kazao da će u njemu morati "definitivno biti odricanja jer drugog puta nam nema".

U boljem upravljanju sredstvima državnog proračuna, smatra ministar financija, svakako bi pomogla i implementacija instrumenata kontrolinga, odnosno određenih menadžerskih alata koje koriste privatne kompanije kako bi bolje upravljale poslovnim procesima, rashodima i prihodima, odnosno bile bolje na tržištu i opstale.

"Sve to vezano za privatni sektor može se isto tako implementirati i na razinu države, odnosno javne uprave. To je jedan korak za koji mislim da će nam biti nužnost u idućim godinama, a ja kao zaljubljenik u kontroling razmišljam kako i u javnu upravu uvesti jednu vrstu kontrolinga, jer to su instrumenti koji donose određene uštede", kazao je Lalovac.

Govoreći o izazovima pripreme proračuna, kazao je, među ostalim, da je ključno da se prilikom njegovog sastavljanja počne od realnih pretpostavki, ali i da se razmotri da li se svi rashodi koriste na ispravan način, na način da potaknu gospodarstvo i istodobno omoguće kvalitetniju javnu uslugu.

Prema njegovim riječima, "državni proračun je najveća kompanija u Hrvatskoj s preko 120-130 milijardi kuna", kojima upravlja mnoštvo menadžera, odnosno ministara i brojnih donositelja odluka na nižim razinama i ključno je uspostaviti ravnotežu između želja ministara i učinka koji rashodi proračuna imaju na gospodarstvo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

"To nama sada predstoji i u proračuna za 2015. godinu, a svakako i za naredne proračuna – odrediti bez kojih troškova možemo, bez kojih moramo, jer ih jednostavno neće više moći biti, a koji su to troškovi na rashodovnoj strani proračuna koji će biti produktivniji da pokrenu određeni dio gospodarske aktivnosti. Jer ona zabluda koja je vrijedila, da što su veći deficiti s druge će strane pokrenuti gospodarski rast, pokazalo se zapravo da i ne mora biti tako", istaknuo je Lalovac.

"Mi nažalost ove godine imamo preko 5 posto (BDP-a) deficita, ali imamo i negativni gospodarski rast od 0,7 posto i postavlja se pitanje da li tu postoji određena poveznica između rashodovne strane proračuna i utjecaja na gospodarstvo i koji su to stvarni pokretači gospodarskih aktivnosti. Mi smo dugo godina davali i dajemo još uvijek brojne subvencije, ali kakav je njihov utjecaj na gospodarstvo? S druge strane, kada uzimate od gospodarstva da bi dali subvencije i to ima određeni negativni efekt, ako nisu na ispravan način raspoređene, pa mogu gušiti određeni dio gospodarske aktivnosti", rekao je ministar financija.

Pritom je istaknuo da Hrvatska danas ima duplo veći proračun nego prije desetak godina, što znači da bi "trebali duplo bolje živjeti i imati duplo kvalitetnije usluge".

"Ako smo nešto plaćali prije desetak godina 12-13 milijardi kuna, a danas plaćamo 22 milijarde kuna, a ne osjećamo bolju uslugu, kvalitetu procesa i zadovoljstvo što se više troši na kvalitetu, onda se postavlja pitanje svake kune, svakog troška. I onda se postavlja pitanje koja je osnovna svrha ekonomskih aktivnosti, odnosno rashodovne strane proračuna. Cilj joj je da poboljša gospodarsku aktivnost, ali da poveća i kvalitetu života. Ali, ona mora biti na realnim osnovama", zaključio je ministar financija.

Organizatori druge međunarodne konferencije o kontrolingu su konzultantska tvrtka Kontroling Kognosko i poslovni tjednik Lider, a cilj je konferencije promoviranje najbolje kontrolorske prakse i implementacija u poduzećima, pa će tako sudionici iz Njemačke, Švicarske, SAD-a, Poljske, Španjolske, Makedonije podijeliti svoja iskustva s kolegama iz Hrvatske i regije.