Punjenje i izdaci državnog proračuna u prva tri i pol mjeseca ne idu tempom kakav je zacrtan planom proračuna. No, to znači da je deficit proračuna 8,4 milijarde kuna, što je nepune dvije milijarde manje od plana za cijelu godinu.

Istovremeno, to je 1,8 milijardi kuna više od deficita u istom razdoblju lani. U Ministarstvu financija time, međutim, nisu previše zabrinuti i zasad ne vide razlog za još jedan rebalans. Brži rast izdataka od planiranog za 2013. ministar Slavko Linić objašnjava time da se država trenutno može povoljno zadužiti pa je neke obveze odlučila isplatiti što prije.To se odnosi poticaje poljoprivredi i subvencije brodogradnji te transfere jedinicima lokalne samouprave, čije je brže izvršavanje uvelike pridonijelo 1,8 milijardi kuna (ili 4,5 posto) većim rashodima nego lani. No, plan se u konačnici neće prekoračiti, ustrajni su državni financijaši, te već u drugom tromjesečju očekuju usporavanje rashoda i ubrzanje prihoda proračuna. U ostvarenje plana uvjereni su kod izdataka za plaće na kojima je u 2013. planirano smanjenje veće od dvije milijarde kuna, a zasad su od lanjskih manji 230 milijuna kuna. Linić je s tim u vezi naročito zadovoljan efektima centralnog obračuna plaća koje je uvedeno za određena ministarstvam, s oko 12 tisuća zaposlenih.

Mjesečna ušteda u njima je oko 45 milijuna kuna, s tim da bi neka ministarstva (policija, obrana, obrazovanje) u centralni obračun trebala tek sredinom godine. Tu je bilo je puno zlouporaba kolektivnih ugovora, primjene koeficijenata, dodataka, ističe Linić. Sve u svemu, to bi trebala biti gotovo jednako važna poluga za hvatanje planiranih ušteda kao i 3-postotno smanjenje plaća ili, pak, uspješno nošenje sa sindikatima javnih i državnih službi. Njih je Linić opet podsjetio da Vlada ne može povećavati potrošnju dok ne počne gospodarski rast te da se dosad minimalno štedjelo na njihovim plaćama. Kad su posrijedi deficiti, uskoro se očekuje još jedna revizija prošlosti. Proračunski deficit, tvrde u MF-u, proteklih je godina bio veći od prikazivanog. Tako bi za 2011. umjesto 14 milijardi ili nešto više od 5% BDP-a mogao porasti na 22 milijarde ili 7 posto. 

Cijena nagodbi

Država otpisala 40% duga

U dosad riješenih 178 zahtjeva za predstečajnom nagodbom (s obvezama iznad 10 mil. kuna) država je kao vjerovnik potraživala 846 milijuna, a u prosjeku je otpisala 40-ak posto. Ostatak je riješen kroz uplate u 'kešu', unos kapitala ili preuzimanjem nekretnina.