Ministar financija Marko Primorac poručio je da se ESB-ova politika suzbijanja inflacije putem povećavanja kamatnih stopa u Hrvatskoj baš i nije prenijela na kamatne stope na kredite, zbog čega je i inflacija nešto viša, pa za smanjenje velike likvidnosti na financijskom tržištu zagovara povećanje stope obvezne pričuve banaka.

ALTERNATIVA

Plenković ponovno ponudio hrvatske luke za izvoz ukrajinskog žita

Primorac je to rekao u srijedu na marginama 45. konferencije Europske skupine za javnu upravu – EGPA, gdje su ga novinari između ostalog pitali hoće li se porez na ekstra dobit prenijeti i na ovu godinu.

“Razgovaramo intenzivno o tome i donijet ćemo odluke na vrijeme, bit ćete upoznati sa cjelokupnim paketom mjera sljedeći tjedan”, izjavio je Primorac, rekavši i da sumnja da će Hrvatska imati porez na ekstraprofit banaka, to jest namijenjen samo njima. “U ovom trenutku mogu reći kako ne razmišljamo o selektivnim porezima te vrste”, poručio je

No, rekao je da se razgovara s bankama i predstavnicima bankovnog sustava, ocijenivši da oni mogu razumjeti trenutnu situaciju, ne samo po pitanju inflatornih pritisaka već i političkog konteksta donošenja odluka u sferi monetarne politike na razini eurozone.

“Razgovaramo o određenim rješenjima kako bi ublažili sve one odluke monetarne politike koje za nas u ovom trenutku nisu optimalne”, poručio je ministar financija.

Naime, kada je riječ o inflatornim pritiscima s kojima se Hrvatska suočava, obrazložio je Primorac, oni se mogu obuzdavati na nekoliko načina, a dominantno mjerama monetarne politike, u vidu i povećanja kamatnih stopa to jest poskupljenja kredita, s ciljem da se građanima smanji potencijal za posuđivanje i trošenje novca.

Druga opcija koju monetarna politika ima na raspolaganju je i povećanje stope obvezne pričuve, koja je ulaskom Hrvatske u eurozonu smanjena s devet na jedan posto, što je stvorilo dodatnu likvidnost, pri čemu poslovne banke trenutno deponiraju viškove likvidnosti u središnjoj banci po relativno visokim kamatnim stopama.

“Naš je stav da bi na razini eurozone monetarne politike trenutno trebale biti dominantnije fokusirane na neke druge instrumente, primjerice povećanje stope obvezne pričuve, odnosno onog dijela koje banke deponiraju u središnjoj banci (,,,) ali da ne dobivaju nikakvu naknadu za to”, istaknuo je Primorac, napomenuvši da se Europska središnja banka (ESB) trenutno nije odlučila ići u tom smjeru već kontinuirano povećava kamatne stope.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Pravi učinak je da se povećavaju kamatne stope na nove kredite, a ne na postojeće

Primorac i potonju politiku smatra legitimnom za borbu protiv inflacije, no apostrofirajući da ona može biti učinkovita samo ako se te kamatne stope prenesu i na kamatne stope na kredite.

“U Hrvatskoj to nije slučaj”, ocijenio je Primorac, nazvavši kontradiktornima određene teze u medijskom prostoru u kojima se istovremeno podizanje kamatnih stopa naziva najjačim i jedinim instrumentom za borbu protiv inflacije, a s druge strane govori da je loše da banke podižu kamate na depozite jer će nakon toga porasti i kamate na kredite.

“Ako smo se odlučili na borbu protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa ESB-a onda se to mora naravno preliti i na kredite. Ukoliko se to ne prelije na kredite (…) naravno da ta politika nije učinkovita. S obzirom da su te kamatne stope u Hrvatskoj još uvijek niže no u članicama eurozone, zbog toga je, između ostalog, i kod nas inflacija nešto viša”, pojasnio je Primorac, koji je kao dodatne razloge više inflacije naveo i turističku potražnju i porast cijena energenata.

Primorac je rekao i da je fiskalna politika, kako bi “sterilizirala dio likvidnosti s tržišta”, razvijala sustav “narodne” obveznice, a sada i “narodnih” trezorskih zapisa, te na taj način pokušala i motivirati podizanje kamatnih stopa na štednju, kako bi to posljedično, ali ne i prekomjerno, utjecalo na rast aktivnih kamatnih stopa. Pritom, ministar financija je istaknuo da bi poželjan i pravi učinak bio da se povećavaju kamatne stope na nove kredite, a ne na postojeće.

ESB treba uzimati u obzir posljedice svojih politika na sve članice eurozone

Po njegovom mišljenju, ESB bi, kada razmatra mjere monetarne politike, trebala uzimati u obzir sve posljedice svojih politika na sve članice eurozone.

“Ukoliko je primjena jednog instrumenta štetna za neke članice eurozone ili nedovoljno korisna, a postoje drugi instrumenti, čija primjena ne bi nanijela štetu drugim članicama nego bi bila jednako učinkovita, onda je tu jasno da treba priotizirati između primjene određenih instrumenata”, izjavio je Primorac.

Rekao je i da se nada da “naši predstavnici” u ESB-u također zastupaju te stavove, iako oni tamo ne zastupaju izravno države iz kojih dolaze. No, ocijenio je Primorac, “nije bez vraga” sustav postavljen na taj način da iz svake države dolazi netko. Podsjetimo, guverner HNB-a Boris Vujčić je član Upravnog vijeća ESB-a.

Veće stope poreza na dohodak od imovine i kapitala

Odgovarajući na pitanja novinara, Primorac je rekao i da vjeruje da će dobar dio načelnika i gradonačelnika iskoristiti ukidanje prireza za smanjenje poreznog opterećenja građana, odnosno da ga neće u potpunosti kompenzirati podizanjem poreza na dohodak.

Upitan o tome da je gradonačelnik Zagreba najavio da će stope poreza na dohodak podići do najviše dopuštene razine, Primorac je rekao da neka to tumači zagrebački gadonačelnik, a kako on nije proučavao proračune pojedinih gradova.

Najavio je i da će se, o čemu će više detalja biti sutra, povećati inicijalne stope poreza na dohodak od imovine i kapitala, a upravo zbog ukidanja prireza.

“To će se učiniti kako oni koji ostvaruju dohotke iz ovih izvora ne bi bili u povlaštenoj poziciji, odnosno kako ne bi bili u boljoj poziciji nego prije poreznih izmjena”, izjavio je Primorac, napomenuvši da se to neće činiti na način da se dade porezna autonomija jedinicama lokalne samouprave.

Primorac o neradnim nedjeljama: Kupnja se raspoređuje na ostale dane

Osvrćući se na činjenicu da je broj fiskaliziranih računa u kolovozu ove godine u odnosu na isti mjesec 2019. ostao gotovo isti, dok im je vrijednost skočila za oko 20 posto, Primorac je rekao da je to dobrim dijelom zbog inflacije, no dijelom i zbog navika potrošača, koji zbog rasta cijena u većoj mjeri kupuju planski, pa im je i pojedina nabavka u dućanu veća.

Kada je riječ o neradnim nedjeljama i manjem broju fiskaliziranih računa, Primorac je rekao da tu ne “vidi neke posebne posljedice”.

“Kupuje se manje nedjeljom, kupuje se drugim danima i ne vidim tu nikakve posebne posljedice koje bi trebalo posebno komentirati”, izjavio je Primorac.

Dakle, smatra da se kupnja raspoređuje na ostale dane. No, ukoliko se pokaže da se manje troši to bi bilo u kontekstu borbe protiv inflacije i dobro. “Tako da ako to netko dokaže, super”, izjavio je Primorac.