Dva mjeseca nakon posljednje, Hrvatska narodna banka danas ponovno održava aukciju državnih obveznica.

Tom operacijom fine prilagodbe središnja banka u sustav će pustiti novu injekciju likvidnosti otkupom državnog duga pošto ju je u prethodna tri navrata ‘podebljala’ s gotovo 14 milijardi kuna da bi stabilizirala tržišta uzdrmana neizvjesnošću zbog koronavirusa.

Novi potez HNB-a dolazi dvadesetak dana nakon što je država izašla na međunarodno tržište zaduživši se za dvije milijarde eura. Ministarstvo financija najavilo je da će se ta sredstva koristiti za refinanciranje euroobveznice od 1,25 milijardi dolara koja dolazi na naplatu u srpnju pri čemu će se, zbog razlike u kamatama, ostvariti godišnja ušteda od oko 360 milijuna kuna, kao i za mjere pomoći gospodarstvu.

Uz uštedu, što nije zanemarivo u okolnostima rasta javnog duga zbog borbe s pandemijom, posredni učinak priljeva deviza reflektirao se na blagu aprecijaciju tečaja koji je dosegnuo 7,54 kuna za euro (razinu na kojoj je zadnji puta bio krajem travnja) pa će tržište u tim okolnostima pozdraviti impuls dodatnog labavljenja monetarne politike.

Vrijedi napomenuti da otkupom obveznica središnja banka ne poseže za međunarodnim rezervama (za razliku od deviznih intervencija) već likvidnost ‘pumpa’ primarnom emisijom uz procjenu da je tečaj za to dovoljno stabilan.

Pozitivan signal

Signal je svakako pozitivan u okolnostima rasta neizvjesnosti; izvjesno je da je priča s koronavirusom daleko od epiloga, a s njom i pitanje pada prihoda stanovništva i tvrtki te ekstenzija moratorija koji dugoročno stvaraju pritisak na likvidnost banaka.

Doda li se u računicu i nepoznanica u kojoj će mjeri država svoje potrebe za zaduživanjem realizirati na domaćem tržištu, jasno je koliko je delikatno balansiranje financijske stabilnosti.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Aukcija je zakazana za 10 sati, a otvorena je za banke, stambene štedionice, mirovinska i osiguravajuća društva te društva za upravitelje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, pod uvjetom da imaju sjedište u Hrvatskoj i Hanfino odobrenje za rad.

Riječ je o sedam inačica državnog duga koje institucionalni ulagači imaju mogućnost izbaciti iz portfelja (i preusmjeriti dalje). Šest milijardi kuna obveznica s dospijećem u ljeto 2021. te tri milijarde kuna targetirane za početak 2022. godine.

Potom izdanje obveznice kojom je država 2017. posudila 11,3 milijarde kuna koje se obvezala vratiti 2023., kao i onu od 3,5 milijarde kuna iz studenog prošle godine koja dospijeva 2024. godine. Na HNB-om popisu prihvatljivih vrijednosnica su i dvije s dospijećem 2025., jedna od 5 milijardi kuna iz ožujka ove godine te šest milijardi kuna izdane u srpnju 2015.

Popis prihvatljivih obveznica zaključuje ona od 10 milijardi kuna čije je dospijeće tempirano za srpanj 2029. Institucionalni ulagači svoje ponude za otkup mogu dostaviti najviše dvije po svakoj vrijednosnici pri čemu je minimalni iznos ograničen na milijun kuna.

Do sada tri aukcije

Središnja banka s programom otkupa državnih obveznica krenula je kao odgovor na COVID 19 krizu, a vrlo brzo po pokretanju programa pristup je proširen i na institucije izvan bankarskog sektora kako bi se stabiliziralo tržište državnih vrijednosnih papira.

Do sada su održane tri aukcije tijekom kojih je HNB otkupio državnog duga u (nominalnom) iznosu od gotovo 14 milijardi kuna. U ožujku su održane dvije aukcije na kojima je iznos dosegnuo 4,29 milijardi kuna, a potom je na posljednjoj krajem travnja otkupljeno još 9,529 milijardi kuna.