Kumice s tržnica mogle bi se uskoro naći u većim problemima od (ne)prodaje sira i vrhnja na otvorenom.

Od 2011. pravo na izravnu prodaju mlijeka i mliječnih prerađevina na tržnicama imat će samo proizvođači s takozvanom individualnom kvotom B. Ako ona godišnje iznosi 5000 kg (i više) mlijeka, obvezni su voditi dnevnu inventuru o (ne)prodanim količinama, odnosno upotrebljenim količinama mlijeka za svaki proizvod te tu dokumentaciju čuvati tri godine. Nalaže to Pravilnik o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka, primjena kojega kreće 1. prosinca. Naime, Hrvatska je od Europske komisije za kvotu A (otkup za industrijsku preradu) dobila godišnju proizvodnju mlijeka od 673 milijuna kilograma te 77 milijuna kilograma za kvotu B iako je u pregovorima tražila 901,6 milijuna kilograma. Prema Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, 18.000 farmera u 2009. dalo je rekordan otkup od 675 milijuna kilograma mlijeka, dok Državni zavod za statistiku iznosi da je te godine na poljoprivrednim gospodarstvima proizvedeno i potrošeno još 159 milijuna kilograma. Otkupljivači mlijeka (Dukat, Vindija…) moraju se registrirati do 1. siječnja, a proizvođači do 15. veljače moraju odlučiti kome će isporučivati mlijeko. Otkupljivači Agenciji za plaćanja dostavljaju podatke o kooperantima kojima Agencija dodjeljuje kvote. Proizvodnja iznad kvote nije isplativa, za prekoračenje od 100 kg kazna je 27,83 eura, i uplaćuje se u proračun. Farmer kvotu može prodati ili podijeliti nasljedstvom. Ako u roku ne dostavi obvezne podatke, ostaje bez kvote.