Kroz razne poticaje upumpali smo oko 30 milijardi kuna, a proizvodnja je manja nego prije 20 godina

Autor: Darko Bičak , 28. lipanj 2021. u 12:38
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Hrvatska i dalje nije samodostatna po pitanju proizvodnje hrane jer smo prema zadnjim statistikama negdje na 31% i to u narednom razdoblju treba poboljšati.

Činjenica da smo u zadnjih 20 godina u hrvatsku poljoprivredu kroz razne poticaje upumpali oko 30 milijardi kuna, a da nam je poljoprivredna proizvodnja manja nego prije 20 godina govori da radimo nešto pogrešno i da to hitno moramo mijenjati, rečeno je na panelu “Potencijali hrvatskog poljoprivrednog sektora vs. Realnost” koji se održao u sklopu konferencije “Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi” koja se održala u ponedjeljak u organizaciji Poslovnog dnevnika u Zagrebu.

Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK), naglašava da su u Hrvatskoj zadnjih godina napravljeni veliki pomaci u poljoprivredi koje su, prije svega, posljedica utjecaja EU fondova. “Samo za primjer, prije tri godine su poticaji hrvatskoj poljoprivredi bili na razini četiri milijarde kuna da bi lani to doseglo sedam milijardi.

Hrvatska i dalje nije samodostatna po pitanju proizvodnje hrane jer smo prema zadnjim statistikama negdje na 31% i to u narednom razdoblju treba poboljšati. Od ulaska u EU 2013,. do danas bilježimo rast ukupnog obujma poljoprivredne proizvodnje za nekih 5,4%. No, zabrinjavajuće je da nam raste manje dohodovna biljna proizvodnja, uglavnom žitarice i uljarice, za 17,5%, dok je voće, povrće i cvijeće koje su više dohodovne zastupljene minimalno. Najveći problem je da nam je u ovom razdoblju pala stočarska proizvodnja za više od sedam posto, a koje je temelj svakog poljoprivrednog gospodarstva razvijenih članica EU”, kazao je Kovačević. Ističe da HGK inzistira da se izbace sve diskriminatorne odredbe koje prave razliku između malih i velikih poljoprivrednih proizvođača kod dodjeljivanja poticaja i porezne politike jer je to jedini način za razvoj gospodarstva u Hrvatskoj. “Svaka zemlja u EU ima svoje specifičnosti i nije moguće primjenjivati iste mjere na sve. Potpore za poljoprivredu su ogromne, no one se nekako rasprše jer je dobar dio takvih potpora angažiran za ruralni razvoj, za izgradnju infrastrukture, vrtića i sl., a ne za poticanje proizvodnje. Smatram da je takav model pogrešan jer nigdje u EU nisu takve mjere zapostavljanja proizvodnje nauštrb infrastrukture zadržali ljude na selu” navodi Kovačić. Dodaje da je nužno i udruživanje, neki oblik zadrugarstva, jer nam nedostaju kvalitetne proizvođačke organizacije koje bi štitile i promovirale proizvođače. Za primjer navodi voćare koji proizvode jabuke, a u konačnici u čitavom lancu zarade najmanje jer hladnjače i distribuciju uglavnom drže trgovački lanci koji diktiraju uvjete, a i cijene.

Dalibor Kezele, direktor Sektora poljoprivrede u Podravci, stav je da cjelokupna priča o poljoprivredi ide od malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), ali priča završava s velikim sustavima koji zaokružuju čitavu priču. “Jedno vrijeme smo doživjeli bum malih OPG-ova koji su se fokusirali na ekološku proizvodnju, no onda smo uvidjeli da su prinosi vrlo mali i neisplativi. Stoga se nameće kao nužnost da se postigne neki balans u proizvodnji”, kazao je Kezele. Dodaje da inicijativa EU za održivom poljoprivredom ima podršku i velikih sustava, a kakav je za primjer Podravka, no da je potrebno umrežavanje svih u društvu da bi se postigli željeni efekti. Andrej Dean, izvršni potpredsjednik za poljoprivredu Fortenova Grupe i predsjednik Uprave Belja, upozorio je da se previše vremena troši na neprovedive strategije – što mi možemo, što mi trebamo, a da se premalo radi na implementaciji potrebnih mjera. “Imamo problem da je dugi niz godina ozbiljna poljoprivredna proizvodnja bila vezana uz kombinate dok je ostala proizvodnja uglavnom bila neodrživa. Pitanje je postavljanja pravila na tržištu i uređenja sustava. Ako postavimo da je temelj poljoprivredna proizvodnja obitelj i krava, a što će onda biti nadograđeno na velike kombinate kakav je i Belje, onda mi stvaramo jedan ozbiljni i održivi društveni sustav koji će u vrlo kratkom roku dovesti do profitabilne poljoprivrede”, kazao je Dean. Dodao je da je Hrvatskoj danas nužna jedna ozbiljna proizvodnja mlijeka, posebice organskog, kako bi se zadovoljile potrebe tržišta. Matija Posavec, župan Međimurske županija, smatra da novca iz EU za poljoprivredu ima dovoljno, 4,7 milijardi eura iz redovnog sedmogodišnjeg proračuna uz dodatnu milijardu eura za digitalizaciju i generalno modernizaciju poljoprivrede, no da je nužno raditi više na povezivanju i prilagođavanju potrebama tržišta i nacionalnim interesima. “Niti jedan plan nije preambiciozan ako smo se spremni uhvatiti u koštac s izazovima i napraviti potrebnu tranziciju. Imamo veliku priliku za jaču prisutnost domaće hrane na tržištu i da uzmemo veći dio kolača od ukupno 4,1 milijardu eura koliko godišnje trošimo na hranu, a više od polovice toga dolazi iz uvoza”, kazao je Posavec.

Ana Brnčić iz Glavne uprave za poljoprivredu Europske komisije, pojašnjava u svojoj prezentaciji da je jedan od šest ciljeva ove EK i strategija preobrazbe EU u moderno, resursno, učinkovito i konkurentno gospodarstvo, uz očuvanje prirodnog okoliša i prirodnih resursa koji su posebno za sektor poljoprivrede ključni. Strategija podrazumijeva da EU klimatsku neutralnost postigne do 2050. godine, a smanjenje emisija za 55% bude dostignut već 2030. “Europski zeleni plan kao takav nije pravno obvezujući akt nego više neka krovna strategija iz koje onda proizlaze druge strategije, bilo na razini EU, ili na razini zemalja članica iz kojih će onda biti donijeti pravno obvezujuću regulativu. No, iako Plan nije obvezujući, pokazuje smjer u kojem EU želi i treba ići. Jedan od glavnih ciljeva Zelenog plana u poljoprivredi EU je strategija od polja do stola čime se želi napraviti zdraviji i održiviji prehrambeni sustav. To bi trebalo značiti da 25% ukupnog poljoprivrednog zemljišta do 2030. bude pod ekološkom proizvodnjom”, kazala je Brnčić. Dodaje da ova strategija podrazumijeva i velika sredstva za transformaciju. Konkretno Hrvatskoj će za tranziciju biti na raspolaganju 648 milijuna eura godišnje iz redovnog proračuna EU, a uz to će biti dostupna i sredstva iz Plana za oporavak i otpornost.

Komentirajte prvi

organizator
partner
partner
partner
partner
partner
partner

New Report

Close