Ovih dana završen je projekt SKRIPKO kojim je udruga Mala filozofija promovirala čitanje, pisanje i knjige u fizičkom i digitalnom obliku kod učenika osnovnih i srednjih škola. Primarni cilj projekta bila je promocija hrvatskih znanstvenika i književnika.

Projekt je spojio znanstveno-istraživački aspekt obrazovanja s umjetničkim, odnosno kreativnim. Učenici su kroz projekt istraživali o povijesnim osobama iz svoga kraja te kreirati priče, stripove i slikovnice u kojima su na kreativni način izložiti njihova dostignuća i povijesni kontekst likova.

Razvijanje kritičkog mišljenja
Korištene metode filozofije s djecom poticale su razvijanje brojnih vještina, a neke od njih su razvijanje kritičkog mišljenja, individualni i timski rad u istraživanju i analiziranju prikupljenih materijala, promocija zajedništva i različitog mišljenja te razvijanje kreativnosti, vokabulara i izražavanja.

“Učenici su bili uključeni u svim fazama projekta – od prvih radionica u kojima su osvještavali važnost knjige za civilizaciju i vrstu te koliko je samo pisanje i čitanje utjecalo na formiranje današnjeg svijeta – sve do završne faze projekta, odnosno izrade knjige i promocije radova. U projekt je bilo uključeno pet osnovnih i dvije srednje škole”, objašnjava Bruno Ćurko, suosnivač i tajnik udruge Mala filozofija te dodaje kako je s uskim krugom suradnika razvio ideju koju su s izvoditeljima/učiteljima razradili na trodnevnim seminaru u Eko-kampusu Puljani.

“Na seminaru smo dodatno razradili ciljeve projekta, upoznali izvoditelje s metodama rada i primjerima dobre prakse u kojima je bila uključena i pilot radionica o Mariju Puratiću. Nakon toga svaki naš učitelj je održao najmanje pet radionica u svojoj školi. Svaka škola je izabrala jednog ili više znanstvenika koje su istraživali”, kaže Ćurko. Tako su učenici istraživali velikane poput Jagode Truhelke, Vladimira Nazora, Josipa Runjanina, Fausta Vrančića, Juraja Dobrile, Sibe Mardešića…

“Nakon istraživanja svaka je škola izabrala što će kreativno napraviti o ‘svom’ znanstveniku pa su tako nastale priče, stripovi, grafike i crteži koji su se našli u objavljenom zborniku ‘U potrazi za izgubljenim velikanima’ koji je promoviran u svim školama i gradovima u kojem održavan projekt. Ukupno je u projektu sudjelovalo 230 učenika”, kaže Ćurko.

Važnost projekta leži u činjenici da su brojni znanstvenici i književnici zanemareni u formalnom obrazovanju ili su naprosto zaboravljeni u moru drugih, poznatijih ličnosti. Stoga, ovaj projekt putem brojnih aktivnosti potiče učenike na nove načine razumijevanja povijesti.

Uz to, učenici su bili uključeni u svim kreativnim fazama projekta pa čak i u završnoj koja pokriva pripremu promidžbenih materijala i moderni menadžment, odnosno plan i agendu promocije projektne knjige, zbornika učeničkih radova, i to u realnom i digitalnom svijetu u kojemu su sami osmislili kampanju za promociju vlastitih rezultata projekta.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Rad učenika Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula u kojem Juraj Dobrila u paralelnom svemiru postaje Zlobrila/PD

Promocija velikanki
“Iz ovog i većine drugih projekata udruge Mala filozofija mogu argumentirano tvrditi kako su naši učenici izuzetno zainteresirani, samo ih treba usmjeriti. Isto tako treba ih i usmjeravati da oslobode kreativnost i da je bez straha iskazuju. Pogledate li stripove, priče, crteže u našem zborniku lako ćete uvidjeti kreativnost.

Tu je zanimljiv susret Wlingera i Truhelke, strip o Grisogonu koji živi u veoma čistom Zadru u kojem nema Pizza cuta, Juraj Dobrila koji u paralelnom svemiru postaje Zlobrila, Faustovi izumi, osuvremenjene Nazorove pripovijetke itd. Uskoro dižemo elektronsku verziju zbornika ‘U potrazi za izgubljenim velikanima’ pa će se svi moći uvjeriti u to”, poručuje Ćurko i nadodaje kako su u udruzi već u fazi traženja financiranja novih sličnih projekta.

Jedan od tih je i budući projekt ‘U potrazi za izgubljenim velikankama’ putem koje bi se istraživale znanstvenice i književnice poput Marije Jurić Zagorka, Zlate Bartl, Vesne Parun, Dore Pejačević, Marije Bride, Slave Raškaj, Cvijete Zuzorić, Tonke Petrić, Neve Kežić i Cvijeta Job.