Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) utvrdila je da su Kraš i Narodni trgovački lanac (NTL) narušili tržišno natjecanje sklapanjem sporazuma koji je sadržavao zabranjene odredbe o minimalnim cijenama, pri čemu je ugovor bio na snazi gotovo četiri godine (od listopada 2010. do srpnja 2014.). Stoga je AZTN sudionicima sporazuma izrekao upravno-kaznenu mjeru u ukupnom iznosu od 2,582 milijuna kuna.

Konkretno, Ugovorom o kupoprodaji koji su sklopili Kraš i NTL bile su utvrđene minimalne cijene ispod kojih trgovački lanac NTL ne smije prodavati Kraševe proizvode (engl.: resale price maintenance). U protivnom, Kraš je imao pravo uskratiti NTL-u daljnju isporuku robe i dodatne bonuse.

S obzirom da je cilj odredaba o minimalnim cijenama upravo ograničavanje tržišnog natjecanja, one su bez iznimke zabranjene, pa i u slučaju da nisu primjenjivane u praksi te se smatraju teškim ograničenjem tržišnog natjecanja. Naime, propisivanjem minimalnih cijena dobavljač onemogućava trgovca u slobodnom formiranju cijena što je protivno interesima krajnjeg kupca odnosno potrošača.

AZTN u konkretnom postupku nije pronašao dokaze da su zabranjene odredbe primjenjivane u praksi. Međutim, s obzirom na to da su opetovano unošene u tri ugovora za redom i bile na snazi gotovo četiri godine, ostavljale su Krašu otvorenu mogućnost da te odredbe u bilo kojem trenutku aktivira i NTL-u uskrati daljnju isporuku i dodatne bonuse.

S obzirom na navedeno, AZTN je u skladu s položajem poduzetnika na tržištu i njihovom financijskom snagom, uvažavajući pritom na temelju propisanih kriterija utvrđene olakotne okolnosti, Krašu izrekla upravno-kaznenu mjeru u iznosu od 1.560.600 kuna, a NTL-u u iznosu od 1.022.000 kuna.

AZTN smatra da izrečene sankcije po svojoj visini predstavljaju primjerenu kaznu te da se njima ne postiže samo posebni preventivni učinak u odnosu na sankcionirane poduzetnike, već da se postiže i opći preventivni učinak kao upozorenje svim poduzetnicima da ne krše propise o zaštiti tržišnog natjecanja. Poduzetnici svoje poslovanje i ponašanje na tržištu moraju uskladiti sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja, budući da je riječ o prisilnom propisu koji nije moguće mijenjati međusobnim sporazumima.