Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je ukupan dug opće države krajem srpnja ove godine dosegnuo 255,6 milijardi kuna, što je 10,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Prema procjeni analitičara Raifeisenbank Austria (RBA), taj dug čini 78 posto procijenjenog ovogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Riječ je o podacima koji su napravljeni po novoj ESA 2010 metodologiji, a uključuju dugove središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države.

"Zbog učinka baznog razdoblja, godišnja stopa rasta i dalje je dvoznamenkasta, ali podaci u usporedbi s krajem 2013. upućuju na usporavanje dinamike rasta javnog duga", ističu analitičari RBA.

U odnosu na kraj prosinca 2013., ukupan dug opće države viši je za 5,8 milijardi kuna ili 2,3 posto, a povećanje je dominantno posljedica rasta duga središnje države, koji je na kraju srpnja iznosio 250,3 milijardi kuna.

Iako je oko tri četvrtine duga denominirano u stranoj valuti, dominantno eurima, tečajna kretanja nisu bitnije utjecala na kunski izraz duga jer je došlo do tek neznatnog jačanja kune na kraju srpnja u odnosu na kraj prosinca, napominju iz RBA.

Struktura duga prema vjerovniku nije se značajnije promijenila od početka 2009. pa i dalje oko 60 posto udjela u ukupnom javnom dugu ima domaća komponenta, navode. Krajem srpnja 61,7 posto ukupnog javnog duga ili 157,8 milijardi kuna odnosilo na domaći javnih dug, a 38,3 posto na inozemni javni dug.

Na kraju srpnja obveze po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima iznosile su 25 milijardi kuna ili 9,8 posto javnog duga, dok su obveze po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima dosegnule 140,7 milijardi ili 55 posto ukupnog javnog duga.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

"Navedeni nominalni iznos duga po dugoročnim vrijednosnicama ujedno je i povijesno najviša razina. Udio obveza po primljenim kreditima pao je na razine koje smo bilježili prije krize, na 35,2 posto. U nominalnom iznosu obveze po kreditima krajem promatranog mjeseca iznosile su 89,9 milijardi kuna", navode iz RBA.

U skladu s metodologijom ESA2010, unatoč blagom mjesečnom rastu od 1,2 posto, ukupna jamstva nastavila su bilježiti pad na godišnjoj razini, pa na kraju srpnja iznose gotovo 23 milijarde kuna, od čega se na HBOR odnosi više od 14,7 milijardi kuna.

"Upravo smanjenje HBOR-ovih jamstava za 1,14 milijardi kuna u odnosu na kraj prosinca razlog je padu ukupnih jamstava u odnosu na kraj prošle godine, budući da su u istom razdoblju ostala jamstva blago povećana, za 177 milijuna kuna", napominju iz RBA.

Kako očekuju, javni dug bi u srednjoročnom razdoblju mogao nastaviti rasti zbog visokih potreba države za refinanciranjem obveza i izostanka konsolidacijskih mjera koje bi stabilizirale javni dug.

"Ipak dinamika njegovog rasta trebala bi usporiti, ali pod pretpostavkom da u projekcijskom razdoblju do 2017. ne dođe do uključivanja nekih subjekata u javni dug", zaključuju analitičari RBA.